Šezdesetih godina prošlog stoljeća neuroznanstvenici su otkrili da određena moždana stanica svijetli kad ugleda lice svoje bake. Zbog toga znanstvenici ovu stanicu nazivaju “bakinim neuronom”. Međutim, neki su znanstvenici odmah odbacili ovu ideju jer vjeruju da niti jedan neuron ne odgovara samo jednoj ideji ili osobi.
Nakon 50 godina, novo istraživanje na majmunima pokazuje da bakin neuron mora doista postojati nakon pronalaska malog područja mozga majmuna koje reagira na poznata lica. Primijetili su da na ovom području postoji tri puta veći broj moždanih stanica koje reagiraju na poznato lice nego na nepoznato.
Winrich Freiwald, profesor neuroznanosti i ponašanja sa Sveučilišta Rockefeller u New Yorku, rekao je da bi ove stanice na neki način mogle biti baka-neuron, s jedinstvenom kombinacijom vida i pamćenja.
Istraživači su u časopisu Science objavili svoju studiju pod nazivom ” Brza veza između percepcije lica i pamćenja u vremenskom polu “.
Prema Enciklopediji neuroznanosti, bakin neuron je neuron koji kodira vrlo specifične informacije – i to je samo baka. Dokazi sugeriraju da specifično kodiranje dolazi od osjetnih neurona i pohranjuje se u memoriju.
Tim je pregledao sljepoočni pol, koji je bio slabo shvaćeno područje smješteno blizu dna mozga i jedno od dva područja koja bi mogla biti odgovorna za prepoznavanje lica.
Koristili su fMRI za skeniranje mozga dva rezus majmuna dok su gledali slike drugih majmuna, ljudska lica i slučajne slike, prema Live Science . Elektrode koje su postavili u sljepoočni pol i jedno područje koje reagira na lica – omogućili su im praćenje aktivnosti pojedinih moždanih stanica tih područja.
Otkrili su da su se oba područja osvijetlila kad su majmuni vidjeli fotografije svoje obitelji i prijatelja, na kojima su se vremenske polne stanice osvijetlile tri puta više u usporedbi s nepoznatim licima.
Ova studija dokazuje da u mozgu postoji određeno područje s jedinstvenom svrhom, a to je prepoznavanje poznatih lica, razotkrivanje prethodne mudrosti u neuroznanosti.
Nadalje, tim je prikrio neke slike kako bi vidio kako će mozak reagirati. Otkrili su da je odgovor vremenitih polnih stanica različit. Vrlo je malo reagirao kad su se prikazivale jako zamućene slike, ali ne i na slikama poznatih lica. Tim vjeruje da je ovaj efekt “a-ha!” – trenutak kada prepoznajem poznato lice.
Stanice u području sljepoočnog pola djeluju poput osjetilnih stanica, ali također poput memorijskih stanica. Međutim, tim pojašnjava da te stanice nisu baka neuroni. Umjesto toga, stanice u ovoj regiji djeluju zajedno.
Freiwald je primijetio da je ovo područje više “područje bakinog lica” mozga. Njegovo otkriće u srcu prepoznavanja lica znači da će znanstvenici uskoro započeti kako stanice u toj regiji kodiraju poznata lica.
“Sad možemo pitati kako je ova regija povezana s ostalim dijelovima mozga i što se događa kad se pojavi novo lice”, pita Freiwald, prema Science Daily . “I naravno, možemo početi istraživati kako to djeluje u ljudskom mozgu.”
Izvor//Autor//Piše: ScienceTimes//Margaret Davis//Iva S. Ilić
