Hrvatski je sabor bio nositeljem pravnoga poretka, i u ovisnosti od društvenih okolnosti svoga vremena jamstvom sloboda i prava građana te općega civilizacijskog napretka – dr. Franjo Tuđman. Njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti seže još u feudalnog doba kad je Sabor koristio grb Kraljevine Slavonije kao svoj službeni pečat. Djelatnost se nastavila i u građanskom razdoblju uređenjem državnopravnih odnosa između Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s Kraljevinom Ugarskom, kao i proglašenjem tih istih Kraljevina neovisnim državama 1918. godine.
U razdoblju nakon Četvrtog zasjedanja ZAVNOH-a bio je donesen zakon o promjeni njegova naziva u Narodni Sabor Hrvatske, a kasnije i Sabor Narodne Republike Hrvatske, odnosno Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Neovisno o službenom nazivu, Sabor je cijelo to vrijeme bio nositelj hrvatskog suvereniteta u jugoslavenskoj zajednici.
Nakon konstituiranja višestranačkih izbora Sabora 30. svibnja 1990. godine, iste godine, 22. prosinca proglašen je i Božićni ustav te pokrenut proces razdruživanja od SFRJ. U skladu s voljom građana izraženom na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine, Sabor Republike Hrvatske 25. lipnja donio je Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, čime je započeo postupak razdruživanja od SFRJ i drugih republika. Pokrenuo se i postupak za njezino međunarodno priznaje, koje je nastupilo 15. siječnja 1992. godine, dok je 22. svibnja iste godine Republika Hrvatska postala punopravna članica Organizacije Ujedinjenih naroda. Od 2002., pa sve do 2019., datum 25. lipnja obilježavao se kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
Nakon što je istekao tromjesečni rok o odgodi primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991., koji je bio određen Brijunskom deklaracijom, Sabor Republike Hrvatske je na 19. zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 8. listopada 1991., donio Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.
Odrekao se legitimiteta i legaliteta svih tijela dotadašnje federacije – SFRJ, i nije priznao niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje je nastupalo u ime bivše federacije – SFRJ. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Zbog opasnosti od novih zračnih napada na Zagreb, Sabor je održan u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu. Do stupanja na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2020. – 8. listopada obilježavao se kao državni blagdan – Dan neovisnosti.
Prisjećamo se burnih događanja iz hrvatske povijesti, ali i povijesne uloge Sabora kao nositelja pravnog poretka. Mislimo i na budućnost, u kojoj pobjeđuju samo oni koji se bore za pravedne ciljeve, vodeći se isključivo interesima i dobrom svog naroda.
Također je to i prilika prisjetiti se riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana: „Prilike u kojima živimo, okolnosti koje nas okružuju i osobito zadaće što su pred nama ne dopuštaju nam blještavi trijumfalizam, niti velika i olaka obećanja. Ipak, pozivajući na krajnju razboritost i promišljenost, daleko smo od svake zdvojnosti i pesimističkog malodušja. Iako smo do sada prešli samo kratki dio puta u parlamentarnu demokraciju, bio je to presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.“
Izvor/tekst priredila: Akademska zajednice “Ante Starčević”/dr. sc. Darija Hofgräff Marić
