Klimatske promjene dovele su do velikih promjena u stabilnost oceana brže nego što se prije mislilo, prema studiji objavljenoj u srijedu, podižući uzbunu zbog njegove uloge globalnog termostata i morskog života koji podržava. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature analiziralo je 50 godina podataka i pratilo način na koji se površinska voda “odvaja” od dubljih oceana.
Klimatske promjene poremetile su miješanje oceana, proces koji pomaže pohraniti većinu svjetske suvišne topline i značajan udio CO2. Voda na površini je toplija – i stoga manje gusta – od vode ispod, što je kontrast koji je pojačan klimatskim promjenama. Globalno zatopljenje također uzrokuje ispiranje ogromnih količina slatke vode u mora zbog otapanja ledenih ploča i ledenjaka, smanjujući salinitet gornjeg sloja i dodatno smanjujući njegovu gustoću.
Ovaj sve veći kontrast između gustoće oceanskih slojeva otežava miješanje, pa kisik, toplina i ugljik manje mogu prodrijeti u duboka mora. “Slično sloju vode na vrhu nafte, površinske vode u dodiru s atmosferom manje se miješaju s oceanom ispod” – rekao je glavni autor Jean-Baptiste Sallee sa Sveučilišta Sorbonne i francuskog nacionalnog znanstveno-istraživačkog centra CNRS.
Rekao je, iako su znanstvenici bili svjesni da je ovaj proces u tijeku; “mi ovdje pokazujemo da se ova promjena dogodila mnogo brže nego što se mislilo: više od šest puta brže.” U izvješću su korištena opažanja globalne temperature i saliniteta dobivena između 1970. i 2018. – uključujući ona od elektronički praćenih morskih sisavaca – s naglaskom na ljetne mjesece, koji imaju više podataka.
Rečeno je da je sloj barijere koji razdvaja površinu oceana i duboke slojeve ojačao diljem svijeta – mjereno kontrastom u gustoći – mnogo većom brzinom nego što se mislilo. Istraživači su također otkrili da su, suprotno njihovim očekivanjima, vjetrovi ojačani klimatskim promjenama također djelovali na produbljivanje površinskog sloja oceana za pet do 10 metara po desetljeću tijekom posljednjih pola stoljeća.
Značajan broj morskih životinja živi u ovom površinskom sloju, s mrežom hrane koja se oslanja na fitoplankton. No, kako se vjetrovi povećavaju, fitoplankton se izbacuje dublje, dalje od svjetlosti koja im pomaže u rastu, potencijalno ometajući širi prehrambeni splet. „Ovo nisu male promjene do kojih brinu samo neki stručnjaci” – rekla je Sallee za AFP. “Oni predstavljaju temeljnu promjenu u temeljnoj strukturi naših oceana. Mnogo izraženije nego što smo mislili do sada.”
Oceani igraju ključnu ulogu u ublažavanju učinaka klimatskih promjena apsorbirajući oko četvrtine CO2 koje je stvorio čovjek i upijajući više od 90 posto topline proizvedene stakleničkim plinovima, prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC). “Ali stabilizacijom, uloga oceana u zaštiti klimatskih promjena otežava se jer je oceanu teže apsorbirati ove ogromne količine topline i ugljika”, rekao je Sallee. Znanstvenici sve više upozoravaju na moguće posljedice zagrijavanja za naše oceane.
Godine 2019., istraživanje objavljeno u US Proceedings of the National Academy of Sciences izračunalo je da bi klimatske promjene do kraja stoljeća ispraznile ocean od gotovo petine svih živih bića, mjereno po masi. Klimatski znanstvenik Michael Mann upozorio je u rujnu 2020. da nalazi iz studije čiji je koautor u Nature Climate Change – koja sugerira da se globalna stratifikacija oceana povećala za 5,3 % od 1960. do 2018. – imaju “duboke i zabrinjavajuće” implikacije.
Među njima su bili potencijalno intenzivniji uragani uzrokovani zagrijavanjem oceanskih površina. A u veljači, istraživanje u Nature Geoscience otkrilo je da će se sjeverni produžetak Golfske struje – ogromna oceanska struja koja nosi toplinu i koja utječe na vrijeme u Europi i razinu mora u SAD-u, najslabija u više od tisuću godina, vjerojatno zbog klime promijeniti.
Rekli su da su povećane padaline i otapanje grenlandskog ledenog pokrova povećale slatku vodu u gornjem dijelu oceana, poremećujući normalan ciklus koji nosi toplu, slanu površinsku vodu prema sjeveru od ekvatora i šalje duboku vodu niske slanosti natrag na jug.