SLOBODA JE ODGOVORNOST

17. rujna 2021.

SLOBODA JE ODGOVORNOST

Zagreb, HR 15 C

HOĆEMO LI S NAVIKAMA PROMIJENITI I RAČUNANJE VREMENA?

Zastupnici Europskog parlamenta, prošlog saziva su 26. ožujka 2019. godine glasali o prijedlogu Direktive o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Posljednje zajedničko pomicanje sata na ljetno računanje vremena trebalo se dogoditi upravo ove posljednje nedjelje u ožujku 2021. godine, a države članice koje su imale namjeru ostati pri zimskom računanju vremena trebale su svoje standardno vrijeme promijeniti posljednje nedjelje u listopadu 2021. g.

„Nažalost, s obzirom kako traje kriza s koronavirusom, nisam optimistična da će do kraja 2021. doći do dogovora i čini mi se da je ova tema, zbog hitnosti i teške situacije u kojoj smo se našli, ipak pomalo pala u drugi plan. Tako da se neću čuditi ako se do kraja godine dogovor ne postigne, a i rok do 2021. g. nije obvezujući.“ – rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan za Lider.

Nakon glasovanja Europski parlament bio je spreman za daljnje pregovore s Vijećem ministara. Prije donošenja odluke o tome koje će standardno vrijeme primjenjivati, države članice trebaju provesti vlastita javna savjetovanja kako bi uzele u obzir želje građana. Također, u odabiru vremenske zone svakako su relevantni geografski faktori i specifičnosti regija u kojima se nalaze pojedine države članice.

Za provedbu ove Direktive potrebna je međusobna suradnja država članica kako bi se na usklađen i koordiniran način donijele odluke o predviđenom standardnom računanju vremena. Potrebno je uspostaviti koordinacijski mehanizam koji će se sastojati od po jednog imenovanog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije.

„Problem je u tome što, ističe Borzan, se dio zemalja izjasnio da im više odgovara ljetno, a dio preferira zimsko računanje vremena, a cilj je da cijela Europska unija bude jedna vremenska zona.“ – Lider.hr

U okviru koordinacijskog mehanizma trebao bi se razmotriti i ocijeniti potencijalni učinak odabira standardnog vremena država članica na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Kako bi se izbjegli poremećaji u prometu, komunikacijama i drugim sektorima.

„Trenutno Hrvatska naginje ljetnom računanju, Slovenija zimskom, Italija ljetnom, Skandinavci imaju specifičan problem s polarnim noćima i tako redom. Ti pregovori znaju biti dosta iscrpljujući i dugotrajni, ali u ovom trenutku nisam sigurna da se oni uopće odvijaju – navodi Biljana Borzan i dodaje

– Bilo bi poželjno da se zemlje članice opredijele za isto računanje vremena, jer bismo se u protivnom, doveli u situaciju da imamo vremenske zone poput efekta ‘leopardovog krzna’, ističe europarlamentarka, ako se jedna država opredijeli za ljetno, a druga za zimsko vrijeme, mogli bismo putovati kroz Europu i na satu imati čas 10, čas 11 sati.“

Po ranijem dogovoru, Komisija bi trebala podnijeti izvješće najkasnije do 31. prosinca 2025. o evaluaciji primjene i provedbe ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću.

Međutim, ako Komisija utvrdi da predviđeni vremenski aranžmani mogu značajno i trajno ometati pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, može podnijeti prijedlog za odgodu primjene Direktive za najviše 12 mjeseci i podnijeti novi zakonodavni prijedlog.

„Stručnjaci, pak, ističu, da se teže priviknuti na ljetno računanje vremena jer nam oduzima jedan sat, dok nam ga zimsko računanje vraća, pa je time i lakše. Mnoga su istraživanja potvrdila negativan utjecaj pomicanja sata ističući fizičke, ali i psihičke tegobe. – navodi zastupnica Borzan za Lider, pa dodaje

– Najveću promjenu osjetimo prva dva do tri dana nakon pomicanja sata, i to kao smanjenu radnu učinkovitost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, izrazitiji umor i dnevnu pospanost. Ometanje u spavanju može promijeniti razine hormona i podići krvni tlak, što utječe na srce, a osobito kod kardiovaskularnih bolesnika.“ – zaključuje Biljana Borzan.

Piše: Iva Slavica Ilić // dio izvora Lider.hr

Prijašnja objava

SAT ZA NAŠU PLANETU

Slijedeća objava

STRAH OD NEMOGUĆNOSTI PREGLEDAVANJA DRUŠTVENIH MREŽA

Možda će Vas interesirati i ovo:

SAT ZA NAŠU PLANETU

Što su to klimatske promjene i globalno zatopljenje? Tko ili što utječe na njih? Kako mi kao pojedinci na to možemo utjecati i trebamo li baš toliko pozornosti posvećivati zaštiti planete Zemlje? Klimatske promjene su […]

GLOBALNI STAKLENIČKI PLINOVI DOSEGLI NAJVEĆU TOČKU U 2020.

Istraživanje na globalnoj razini je pokazalo da zaključavanje i sporija gospodarska aktivnost nisu uspjeli ograničiti ukupnu koncentraciju plinova u Zemljinoj atmosferi. Iako je pandemija usporila gospodarsku aktivnost diljem svijeta, najveće zabilježene globalne emisije stakleničkih plinova […]