SLOBODA JE ODGOVORNOST

23. lipnja 2022.

SLOBODA JE ODGOVORNOST

Zagreb, HR 22 C

KLIMATSKE PROMJENE ĆE IZAZVATI EPIDEMIJU VIRUSA

Studija modeliranja prva je koja predviđa kako će globalno zatopljenje povećati susrete sa životinjama i razmjenu virusa između vrsta.

Tijekom sljedećih 50 godina, klimatske promjene mogle bi dovesti do više od 15.000 novih slučajeva sisavaca koji prenose viruse na druge sisavce, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature. To je jedan od prvih koji je predvidio kako će globalno zatopljenje promijeniti staništa divljih životinja i povećati susrete između vrsta koje su sposobne zamijeniti patogene, te kvantificirati koliko se puta očekuje da će virusi skočiti između vrsta.

Šišmiši će u budućnosti imati veliki doprinos prijenosu virusa između vrsta, otkriva studija modeliranja. Zasluge: Will Burrard-Lucas/Biblioteka slika prirode/Alamy Stock Photo

Mnogi istraživači kažu da je pandemija COVID-19 vjerojatno započela kada je dosad nepoznati koronavirus prešao s divlje životinje na čovjeka: proces koji se naziva zoonoza. Predviđeni porast broja virusa koji skaču između vrsta mogao bi potaknuti nove epidemije, što bi predstavljalo ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi i životinja, upozorava studija – pružajući sve više razloga vladama i zdravstvenim organizacijama da ulažu u nadzor patogena i da poboljšaju infrastrukturu zdravstvene skrbi.

Studija je “kritičan prvi korak u razumijevanju budućeg rizika od promjene klime i korištenja zemljišta u sljedećoj pandemiji” – govori Kate Jones, koja modelira interakcije između ekosustava i zdravlja ljudi na University College London.

Istraživanje predviđa da će se veći dio prijenosa novog virusa dogoditi kada se vrste sretnu po prvi put dok se presele u hladnije krajeve zbog porasta temperatura. I predviđa se da će se to najčešće događati u ekosustavima bogatim vrstama na visokim nadmorskim visinama, posebno u područjima Afrike i Azije, te u područjima koja su gusto naseljena ljudima, uključujući afričku regiju Sahel, Indiju i Indoneziju. Uz pretpostavku da se planet zagrije za najviše 2°C iznad predindustrijskih temperatura u ovom stoljeću – budućnost koju predviđaju neke klimatske analize – broj prvih susreta između vrsta će se udvostručiti do 2070. g, stvarajući žarišta za prijenos virusa, studija kaže.

“Ovaj nam rad pruža više nepobitnih dokaza da će nadolazeća desetljeća biti ne samo vruća, već i bolesnija” – kaže Gregory Albery, ekolog bolesti sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu i koautor studije.

IZAZOVI MODELIRANJA

Kako bi dali svoja predviđanja, Albery i njegovi kolege razvili su i testirali modele i izvodili simulacije tijekom petogodišnjeg razdoblja. Kombinirali su modele prijenosa virusa i distribucije vrsta prema različitim scenarijima klimatskih promjena, usredotočujući se na sisavce zbog njihove važnosti za ljudsko zdravlje.

Tim je izgradio model distribucije vrsta kako bi predvidio kamo će se sisavci kretati kako bi pronašli životna staništa kako se planet zagrijava. Model prijenosa virusa predviđa vjerojatnost prelaska virusa između vrsta po prvi put, uzimajući u obzir gdje bi se vrste mogle susresti kako se njihova staništa mijenjaju i koliko su blisko povezani evolucijski (virusi se najvjerojatnije prenose između srodnih vrsta).

Modeliranje se čini “tehnički besprijekornim” – navodi Ignacio Morales-Castilla, ekolog globalnih promjena sa Sveučilišta Alcalá u Španjolskoj, iako ističe da vježbe predviđanja poput ove ponekad moraju uključivati ​​nerealne pretpostavke. No, dodaje da se širina i opseg istraživanja te njegova sposobnost da se identificiraju dijelovi svijeta mogli biti najviše ugroženi “jasno ističu”.

Jedna od pretpostavki koju su istraživači morali napraviti bila je o tome koliko će se vrste daleko i široko širiti s klimatskim promjenama. Ali čimbenike kao što su mogu li se sisavci prilagoditi lokalnim uvjetima ili fizički prijeći barijere u krajolicima teško je predvidjeti.

Predviđa se da će šišmiši biti uključeni u prijenos virusa bez obzira na te čimbenike, pokazalo je istraživanje. Za koje se smatra da su dio podrijetla COVID-19, šišmiši su poznati rezervoari virusa i čine oko 20 % sisavaca. Tim kaže da je – dijelom zato što šišmiši mogu letjeti manja vjerojatnost da će iskusiti prepreke za promjenu svojih staništa.

PRELIJEVANJE NA LJUDE?

Iako Jones pozdravlja studiju, ona poziva na oprez kada se raspravlja o njezinim implikacijama na ljudsko zdravlje: “Predviđanje rizika od virusnih skokova sa sisavaca na ljude teže je, jer se ta prelijevanja događaju u složenom ekološkom i ljudskom socio-ekonomskom okruženju”.

COVID se širi kod jelena. Što to znači za pandemiju?

Mnogi čimbenici mogu smanjiti rizik za ljudsko zdravlje, uključujući povećano ulaganje u zdravstvenu zaštitu ili virus koji iz nekog razloga ne može zaraziti ljude, dodaje ona.

No, istraživači ističu da nema vremena za gubljenje. Zemlja se već zagrijala za više od 1°C iznad predindustrijskih temperatura, a to potiče migraciju vrsta i zamjenu bolesti. “To se događa i ne može se spriječiti, čak ni u najboljim scenarijima klimatskih promjena”, kaže Albery.

Albery i jedan od njegovih koautora, Colin Carlson, biolog globalnih promjena također sa Sveučilišta Georgetown, kažu da, iako je izvjestan porast prijenosa bolesti neizbježan, to nije isprika za nedjelovanje. Istraživači pozivaju vlade i međunarodnu zajednicu da poboljšaju praćenje i nadzor divljih životinja i zoonoza, osobito u budućim žarištima poput jugoistočne Azije. Bitno je, kažu, i poboljšanje zdravstvene infrastrukture.

Kako se ljudi počinju pripremati za globalno zatopljenje i prilagođavati se na njega, većina napora usmjerena je na aktivnosti kao što su zaustavljanje krčenja šuma ili jačanje morskih zidova. Ali Carlson kaže da su pripravnost na pandemiju i nadzor bolesti također prilagodba klimatskim promjenama.

Izvor: ScientificAmerican // https://doi.org/10.1038/d41586-022-01198-w

Prijašnja objava

SOELA – utrka solarnih automobila

Slijedeća objava

NOVI SMISAO TESLINE INOVACIJE

Možda će Vas interesirati i ovo:

PRVA LOKOMOTIVA U ZAGREBU

Na današnji dan, 31. kolovoza 1862. godine u Zagreb je stigla prva lokomotiva i označila početak jednog novog razdoblja za Zagrepčane. Stigla je na današnji Zapadni kolodvor, tad jedini zagrebački kolodvor na novoj pruzi koja […]

KVANTNOM FIZIKOM PROTIV GLOBALNOG ZATOPLJENJA

Prijenos obnovljive energije tamo gdje je to potrebno leži u središtu ljudskih nastojanja da se riješi potrebe za fosilnim gorivima. Supervodiči to mogu učiniti bez usputnog gubitka dragocjene električne energije, naizgled prkoseći fizičkoj intuiciji. U ovom članku […]