SLOBODA JE ODGOVORNOST

13. listopada 2021.

SLOBODA JE ODGOVORNOST

Zagreb, HR 12 C

KVANTNA FILOZOFIJA NA 4 NAČINA

Zamislite kako otvarate novine za vikend i pregledavate stranice slagalica za Sudoku. Jutro provodite radeći kroz ovu logičku slagalicu, da biste do posljednjih nekoliko kvadrata shvatili da ne postoji dosljedan način da je dovršite.

“Sigurno sam pogriješio”, mislite. Pa pokušajte ponovo, ovaj put počevši od zavoja niste uspjeli završiti i vratite se na drugu stranu. Ali isto se ponovi. Došli ste do posljednjih nekoliko kvadrata i utvrdili da ne postoji dosljedno rješenje.

Razrada osnovne prirode stvarnosti prema kvantnoj mehanici pomalo je poput nemogućeg Sudokua. Bez obzira gdje započeli s kvantnom teorijom, uvijek završimo u zagonetci koja nas tjera da preispitamo način na koji svijet u osnovi funkcionira. (To je ono što kvantnu mehaniku čini toliko zabavnom.)

Ovo će biti kratko putovanje iz perspektive filozofa, svijetom prema kvantnoj mehanici.

1. Sablasna akcija na daljinu

Koliko nam je poznato, brzina svjetlosti (oko 300 milijuna metara u sekundi) krajnje je ograničenje brzine svemira. Albert Einstein slavno se rugao mogućnosti fizičkih sustava da utječu jedni na druge brže nego što je svjetlosni signal mogao putovati između njih.

Još 1940-ih Einstein je to nazvao ” sablasnom akcijom na daljinu “. Kad se ranije učinilo da kvantna mehanika predviđa takva sablasna zbivanja, on je tvrdio da teorija još nije istražena do kraja, te da će neka druga teorija moći dati kompletnije odgovore i priču.

Danas znamo da je vrlo malo vjerojatno da postoji takva bolja teorija. A ako mislimo da se svijet sastoji od dobro definiranih, neovisnih dijelova “stvari”, onda naš svijet mora biti onaj u kojem je dopušteno sablasno djelovanje na daljinu između tih komada.

2. „Olabaviti“ kontakt sa realnošću

“Što ako svijet nije napravljen od dobro definiranih, neovisnih dijelova ‘stvari’?” Čujem kako kažeš. “Onda možemo li izbjeći ovu sablasnu akciju?”

Da mi možemo. I mnogi u zajednici kvantne fizike razmišljaju na ovaj način. Ali to Einsteinu ne bi predstavljalo utjehu.

Einstein je vodio dugotrajnu raspravu sa svojim prijateljem Nielsom Bohrom, danskim fizičarom, upravo o ovom pitanju. Bohr je tvrdio da bismo se doista trebali odreći ideje da su stvari svijeta dobro definirane, tako da možemo izbjeći sablasnu akciju na daljinu. Po Bohrovom mišljenju, svijet nema određena svojstva ako ga ne gledamo. Kad ne gledamo, pomislio je Bohr, svijet kakav poznajemo zapravo nije tu.

Fizičari Niels Bohr (lijevo) i Albert Einstein slavno su se složili oko toga što kvantna mehanika znači za prirodu stvarnosti. Snimljeno Snimljeno u domu Paula Ehrenfesta u Leidenu (prosinac 1925.)

Ali Einstein je inzistirao da svijet mora biti napravljen od nečega bez obzira na to gledamo li to ili ne, inače ne bismo mogli međusobno razgovarati o svijetu, pa tako i znanost, no, Einstein nije mogao imati dobro definiran, neovisan svijet i nijednu sablasnu akciju iz daljine… ili je pak mogao?!

3. Povratak u budućnost

Rasprava o Bohr-Einsteinu prilično je poznata stvar u povijesti kvantne mehanike. Manje je poznat magloviti kutak ove kvantno logičke slagalice u kojem možemo spasiti dobro definiran, neovisan svijet i bez sablasne akcije. Za to će nam biti potrebno da postanemo postati čudni na druge načine.

Ako bi eksperiment za mjerenje kvantnog sustava u laboratoriju mogao nekako utjecati na to kakav je sustav bio prije mjerenja, onda bi i Einstein mogao dobiti svoju zadovoljštinu. Ova se hipoteza naziva „ retrokauzalnost “, jer bi se učinci eksperimenta morali vremenski kretati unatrag.

Ako mislite da je ovo čudno, niste jedini. Ovo nije standardna točka gledišta u zajednici kvantne fizike, ali ima svoje pristaše. Ako ste suočeni s time da morate prihvatiti sablasnu akciju na daljinu ili nikakvu svjetsku spoznaju kad ne gledamo, retrokauzalnost se na kraju ne čini tako čudnom opcijom.

4. Nema pogleda s Olimpa

Zamislite da se Zeus smjestio na vrhu planine Olimp i promatrao svijet. Zamislite da je mogao vidjeti sve što se dogodilo i što će se dogoditi, svugdje i za sva vremena. Nazovite to “Božjim pogledom iz svijeta” na svijet. Prirodno je misliti da svijet mora postojati na neki način, čak i ako ga može spoznati samo svevidljivi Bog.

Nedavna istraživanja u kvantnoj mehanici sugeriraju da je Božji pogled na svijet nemoguć, čak i u principu. U određenim neobičnim kvantnim scenarijima, različiti znanstvenici mogu pažljivo promatrati sustave u svojim laboratorijima i temeljito snimati ono što vide, ali neće se složiti oko toga što se dogodilo kad dođu usporediti bilješke. A možda i ne postoji apsolutna činjenica o tome tko je u pravu – čak ni Zeus nije mogao znati!

Stoga sljedeći put kada naiđete na nemogući Sudoku, budite sigurni da ste u dobrom društvu. Čitava zajednica kvantne fizike, a možda čak i sam Zeus, točno zna kako se osjećate.

Izvor//Autor//Piše: TheConversation//Peter Evans//Iva S. Ilić

Prijašnja objava

VELIKI BIJELI PATULJAK

Slijedeća objava

ŽIVOTNO DJELO NIKOLE TESLE – obljetnica rođenja

Možda će Vas interesirati i ovo:

VIROVITICA – turistički biser Slavonije

Virovitica je grad duge povijesti, smješten na važnim prometnim pravcima; na mjestu gdje se slikovita Bilogora pretapa u plodnu Panonsku ravnicu, gdje Slavonija grli Podravinu, gdje se čuju i ‘kaj’ i ‘što’. Grad je to, […]

NJEŽNE PRIJATELJICE

Zmija se ne treba bojati. Običan oprez je čisto dovoljan. Zmija nije nasilna životinja i sama bježi od opasnosti. Napada samo ako je direktno ugrožena. Jer možda one – bez ušiju, znaju ono što mi […]