Ivanščica je najviša planina Hrvatskog zagorja koja s Ravnom gorom okružuje Lepoglavu. Na Ivanščici se nalazi planinarski dom „Josip Pasarić“, uređeno uzletište za paraglajdere, brojne planinarske staze, špilje, stijene i izvori. Jedan od najviših vrhova Ivanščice iznad Lepoglave zove se Vilinska špica. Uz stazu od 13 km koja vodi do vrha Vilinske špice nalaze se odmorišta, pećine te izvori bistre pitke vode.
Lepoglava je idiličan grad u samom srcu Zagorja smješten između planine Ivanščice i Ravne gore, uz korito rijeke Bednje. To je grad velike i osebujne povijesti, kulturnog nasljeđa i prirodnih znamenitosti. Prvi puta se spominje 1399. godine, a dolaskom pavlina 1400. godine i gradnjom crkve i samostana, Lepoglava se pretvara u kolijevku znanosti, umjetnosti, kulture i školstva.
Godine 1503. počinje s radom prva javna gimnazija u Hrvatskoj, 1656. g. osniva se Filozofski fakultet, a zatim i prvo hrvatsko sveučilište. Krajem 18. stoljeća samostan je preuređen u kaznionicu u kojoj su tijekom 20. stoljeća tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman, hrvatski proljećari i drugi.
Na području grada Lepoglave nalaze se Kamenica i Višnjica, mjesta u kojima dominiraju crkve i kapelice iz 17., odnosno 18. stoljeća. Danas je Lepoglava grad koji ima više od 8.000 stanovnika, koji njeguje tradiciju i kulturu te razvija turističku ponudu temeljenu na bogatom povijesnom nasljeđu i prirodnim znamenitostima.
LEPOGLAVSKA ČIPKA
Čudesna čipka – ljepota i čarolija za koju se vjeruje da su ju prije više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini, posebnost je Lepoglave i njezine okolice. Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno prekinuta.
Lepoglavska čipka svoj pravi procvat doživjela je krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja čipku oplemenjuje narodnim ornamentom, a kasnije i Danici Brössler koja lepoglavskoj čipki dodaje barokne elemente i daje joj oblik kakav ona ima danas.
Lepoglavska je čipka 1937. godine nagrađena zlatnom medaljom u Parizu, 1939. brončanom medaljom u Berlinu, 2009. dobila je Zlatni orden čipke u Estoniji i 2011. godine na čipkarskom festivalu u Rusiji osvojila je prvo mjesto.
