Znanstvenici su pronašli način da ponište bol kod miševa pomoću genske terapije. Možda bi se ista tehnika mogla primijeniti na ljude.
Kada su neuroni oštećeni, možete razviti neuropatsku bol, stalni osjećaj boli kojem nije potreban poticaj da bi ga pokrenuo. Jedan od uzroka može biti prelazak neurona s proizvodnje inhibitornog neurotransmitera (GABA) na ekscitatorni (glutamat). Dva gena umetnuta u leđnu moždinu miševa preokrenula su neuropatsku bol.
Neurone nemamo samo u mozgu već i po cijelom tijelu. Na primjer, senzorni neuroni koji otkrivaju bol dopiru do svakog organa u tijelu. Posebni proteini u tim neuronima aktiviraju se kada su suočeni sa štetnim podražajem i zapaljuju signal “boli” koji putuje niz neuronski akson od točke podražaja do leđne moždine.
Nakon nekoliko veza s neuronima leđne moždine, signal se penje do mozga i tada osjetimo osjećaj boli.
Kada su senzorni neuroni – ili bilo koji neuron u upravo opisanoj mreži boli – oštećeni, možete razviti ono što se naziva neuropatska bol, stalni osjećaj boli bez potrebe za podražajem koji bi ga pokrenuo. Postoje vrlo ograničene mogućnosti za liječenje ove vrste boli, koja u mnogim slučajevima postaje kronična. Ali sada je skupina znanstvenika opisala kako liječiti neuropatsku bol kod miševa pomoću genske terapije.
Što se događa s neuronima u neuropatskoj boli?
Neki neuroni leđne moždine pate od promjene karaktera neuropatske boli: prelaze s proizvodnje molekule zvane GABA u molekulu koja se zove glutamat. GABA i glutamat igraju upravo suprotne uloge u neuronima; dok je GABA inhibitor (smiruje neurone), glutamat je neuronski uzbuđivač (koji uzrokuje njihovo lakše paljenje).
Ovaj kritični pomak u proizvodnji molekula u leđnoj moždini mogao bi biti jedan od uzroka razvoja neuropatske boli.
Rad nedavno objavljen u časopisu Molecular Therapy pokazao je kako riješiti problem GABA/glutamata i ublažiti bol kod miševa. Istraživačka skupina ubacila je dva gena u leđnu moždinu miševa kako bi pomogla njihovim neuronima da ponovno proizvode GABA – i otkrila da je bol nestala.
Kako djeluje genska terapija?
Tehnika umetanja gena u stanice naziva se “genska terapija”. Geni se obično prenose na virusnom vektoru koji prenosi i ubacuje gen, budući da će gola DNK biti uništena u tijelu prije nego što stigne do ciljane stanice. Virusni vektori su virusi modificirani u laboratoriju da prenose samo određene gene u stanice.
Možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali već postoje dvije genske terapije koje je FDA odobrila za liječenje bolesti kod ljudi, a mnoge druge se proučavaju u kliničkim ispitivanjima.
Da bi bilo koja terapija bila odobrena za upotrebu kod ljudi, moraju se provesti prve pretkliničke studije na životinjama. U ovom slučaju, znanstvenici su pokazali da ova terapija djeluje na miševima: u leđnu moždinu miševa uveli su dva gena koji pospješuju stvaranje i oslobađanje GABA-e, što se činilo da ublaži njihovu bol u kasnijim testovima.
Kako ove rezultate prevesti u ljudske terapije?
Cilj ovog istraživanja je razviti terapiju koja bi mogla izliječiti neuropatsku bol kod ljudi.
“Jedan od preduvjeta klinički prihvatljive antinociceptivne (blokirajuće) terapije su minimalne ili nikakve nuspojave poput mišićne slabosti, opće sedacije ili razvoja tolerancije za liječenje”, rekao je stariji autor Martin Marsala, dr. med., profesor na Odjelu za Anesteziologija na Medicinskom fakultetu UC San Diego.
Genska terapija nije proizvela nikakve značajne ili mjerljive nuspojave kod svinja i makaka.
Kako bi se približili ljudskoj primjeni, znanstvenici su upotrijebili uređaj za injekciju u leđnu moždinu kako bi ubrizgali gene svinjama i makacima, čije su veličine leđne moždine bliže ljudskoj. Testirali su sigurnost postupka, kao i dozu potrebnu za ciljanje na zahvaćeno područje i, ujedno, izbjegavanje nuspojava.
Grupa je pokazala da svinje i makaki kojima su ubrizgani virusi koji nose gene koji pomažu u proizvodnji GABA u leđnoj moždini nisu pokazali nikakve značajne ili mjerljive nuspojave povezane s zahvatom.
Ovaj obećavajući rad na miševima, svinjama i makakima daje nadu u pronalaženje sigurnog, trajnog liječenja neuropatske boli kod ljudi bez ovisnosti.
Izvor//Autor: BigThink // Matthieu / Adobe Stock
