Jedna od najfascinantnijih stvari o digitalnom svijetu u kojem sada živimo je da su tehnološki titani koji dominiraju naizgled došli niotkuda. Naslijeđena automobilska industrija daje sve od sebe jer električna revolucija uzima ozbiljan zamah, a iz zemlje Nikole Tesle dolazi tvrtka čiji novi automobil okreće na glavu sve što ste mislili da znate o hiper–automobilima. Ako se i dalje držite ideje da EV–ovima nešto nedostaje, pripremite se za konverziju. Zauvijek!
Naravno, čuli ste za hrvatski „upstart“ Rimac, a ako redovito čitate TopGear.com, upoznati ste s izvršnim direktorom i osnivačem tvrtke Matom Rimcem. Jednaka kao i kod Stevea Jobsa, Marka Zuckerberga, Jeffa Bezosa i Elon Muska, i oko Mate se stvorio određeni kult osobnosti, dijelomično i iz razloga što Internet voli takve stvari, ali i zbog činjenice što Mate ima ‘mozak veličine planeta’ i ne prestaje sve dok se ideje koje mu se vrte oko glave ne ostvare. U ovom slučaju, to je bila nova Nevera, prije poznata kao C_Two, stroj koji cilja na stratosferu unatoč tome što dolazi iz zemlje s točno nula autohtonih automobilskih industrija i stanovništva od četiri milijuna.
Imenovanje automobila uvijek je nezgodno i Nevera ne funkcionira u potpunosti na engleskom jeziku, ali ‘nevera’ je oluja s električnim nabojem koja neočekivano hara nad Mediteranom i može udarati hrvatsku obalu brzinom do 155 km/h. Prikladno, dakle – malo ležernije od svog novog imenjaka na četiri kotača.
Arhitektura automobila obuhvaća 6.960-ćelijski litij / mangan / nikl – baterijski paket snage 120 kWh u obliku slova H duž kralježnice i iza kokpita. Postoje četiri površinski montirana motora sa permanentnim magnetima koji upravljaju svakim kotačem pojedinačno, najnaprednije vektoriranje okretnog momenta ikad postignuto i izlazne snage ekvivalentne 1914bhp i 1.740lb ft okretnog momenta. Ako zvuči slično postavci Pininfarine Battiste, to je zato što Rimac opskrbljuje Pininfarinu, između ostalog, uključujući Aston Martin, Ferrari, Hyundai, Koenigsegg i Porsche.
Par jednobrzinskih mjenjača povezan je s prednjim i stražnjim kotačima. Nevera ima doseg od 340 milja WLTP-a, a za priključivanje na punjač od 500 kW potrebno je 19 minuta da prijeđe s nule na 80–postotno stanje napunjenosti.
Kaže se da je najveća brzina 258 km/h, ali glavni Rimačev testni vozač Miro Zrnčević priznaje nam da unatoč vrlo rigoroznom testnom programu još nisu stigli. Ono što znamo je da ubrzava do 60 km/h za 1,85 sekundi, 100 km/h za 4,3 sekunde i prelazi četvrt milje od početka sa položaja za 8,6 sekundi, 186 km/h za 9,3 sekunde, što Neveru čini malo bržom od suvremenog F1 automobila. Ako uzmite u obzir da je težak 2.150 kg, steknete predodžbu koliko fizika ovdje izlazi izvan okvira.
Rimac planira napraviti 150 primjeraka po cijeni od 1,7 milijuna funti. Ovo je prilično megalomanski projekt čovjeka čija prva obiteljska kuća nije imala tekuću vodu ili struju, i čiji je početni ulazak u posao uslijedio kada je EV pogon ugradio u prilično upitnu E30 BMW 3 seriju. Bilo je to 2008. Kada sam ga intervjuirao početkom 2019. Rimac je imao 500 zaposlenika. Sada ih ima 1.000, a temelji će uskoro biti postavljeni na novom kampusu od 200.000 četvornih metara na periferiji Zagreba u kojem će biti smješteno 2.500 djelatnika, s naglaskom na obrazovanju i zdravstvu kao i tehnologiji.
Rimačovo znanje o baterijama, pretvaračima i e-motorima toliko je napredno da tvrtka razvija i inženjerira gotovo sve same. To je i zato što Mate Rimac nadmašuje sve ostale. Jasno je ovo dobra reklama i ono što privlači ulagače, no ipak, Mate je uvjeren da Nevera nije samo ‘lijep izlog’ za cjelokupnu stručnost tvrtke. Apsolutno je posvećen stvaranju hiper–automobila koji će se boriti sa svim etabliranim velikim oružjima: u kvaliteti i izvedbi, kao i performansama, a velik dio njegovog novog sjedišta posvećen je proizvodnji Nevere. Da parafraziram Johnnyja Rottena; ‘on to ozbiljno misli, čovječe!’
S obzirom na ogroman potencijal izvedbe automobila, oblik velikim dijelom diktiraju aerodinamični zahtjevi i zahtjevi za hlađenjem, iako još uvijek sadrži Rimačov motiv s potpisom “kravata” ispred stražnjeg kotača.
“Kravata pruža simbol hrvatske snage i identiteta od 17. stoljeća”, kaže direktor dizajna tvrtke Adriano Mudri, iako je, kao i sve funkcionalna; u ovom slučaju djeluje kao usis zraka za stražnje rashladne sustave.
Na tijelu Nevere – difuzorima, usisnicima, razdjelnicima i radijatorima – vojska CFD stručnjaka neumorno je radila kako bi postigla 34–postotno poboljšanje zračne učinkovitosti u odnosu na rane prototipove. Prednji profil poklopca motora, poklopac podvozja, stražnji difuzor i stražnje krilo mogu se pomicati neovisno, a prelazak s načina niskog otpora na visoku potisnu silu ima dubok učinak: potonji povećava potisnu silu za 326 %.
Pakiranje svih tih baterija nije nikakav podvig, stoga rekviziti za sve koji su uključeni u isporuku automobila tako elegantnog izgleda. Rimac je želio nešto što je jednostavno za upotrebu, s pristojnom H točkom i natprosječnom vidljivošću za super automobil.
Posao je dovršen! Vrata u obliku leptira upadaju u krov na način sličan Ford GT-u i za ulazak i izlazak ne trebate biti sovjetska gimnastičarka ili majstorica joge. Pogled ispred je čist, automobil je lako postaviti na cestu, vidljivost straga nije loša. Kada gledajte Neveru u pokretu, sve više cijenite nijanse njezina oblika.
Izvor: Top Gear // Foto: Jonny Fleetwood
