Promatrano iz daleka Zemlja je uglavnom vodena. Tek 29 % njene površine čini kopno, a čak 71% voda. Ni jedno drugo nebesko tijelo, koliko nam je danas poznato, na svojoj površini nema pitku vodu, a naša Zemlja se kupa u njoj. Najviše je vode u oceanima i morima – skoro 97%, ali vode ima i zamrznute na polovima i u ledenjacima, u rijekama, jezerima, močvarama, zatim u zemlji i u atmosferi. Ima je i u svim živim bićima; u lastavicama, devama, drveću i u nama samima. Ima je skoro u svemu i zato je Tales smatrao da je osnovni elemenat od koga je sve napravljeno upravo voda.
Tablični prikaz popisa vode na našoj planeti:
Zbog svega gore navedenog slike koje slijede su pomalo zbunjujuće i pružaju drugačiju perspektivu o količini vode na Zemlji.
Voda oceana i mora
Ako bismo svu vodu oceana i mora, svih tih 1.338,000,000 km3 vode, skupili u jednu kuglu njen promjer bi bio svega 1385 kilometara što je tridesetak kilometara više od najudaljenijih točki Balkanskog poluotoka, od Istambula do zapadne obale Tršćanskog zaljeva.
Podzemne vode
Kao što se vidi iz gornje tablice, to nije sva voda naše planete. Velike količine vode nalaze se ispod zemlje. Nju čine podzemne rijeke, jezera, močvare. Sva ta voda je uglavnom slatka i utoliko je dragocjenija za kopneni život, posebno u pustinjskim predjelima gdje vode na površini i nema, osim u rijetkim satima kada kiša natopi tlo. Problem je što se velike zalihe podzemne vode nalaze na dubini od više stotina metara, ponekad i čitav kilometar, pa je ona uglavnom nedostupna za eksploataciju. Ukoliko bismo svu tu vodu skupili u kuglu njen promjer bi iznosio 272,8 km. Zapremina takve kugle iznosila bi 10,633,450 km3
Vode rijeka i jezera
Ni to nije sva voda. Za nas s kopna, najvažnija voda je ona koja održava na životu sedam milijardi ljudi i nebrojeno milijardi ostalih živih bića koja žive na i u zemlji. To su sve vode rijeka i jezera, kojih prama popisu vode ima 93,113 km3. Kugla te vode imala bi promjer od 56,2 km. Evo slike:
Otkud taj paradoks s količinom vode?
S jedne strane vidimo da je voda skoro progutala planetu, a s druge čini tek neznatan dio te iste planete. Razlog je u tome što u usporedbi s presjekom planete, voda je razlivena u sasvim tankom sloju po Zemlji. Zemlja je prilično glatka. Npr. kada bismo biljarsku kuglu povećali do Zemljine veličine, na njoj bismo vidjeli ogromne ponore i planine, mnogo veće nego što postoje na Zemlji. Zemlja je, dakle, skoro savršeno glatka. Mont Everest, najviša planina na našoj planeti, 8848 metara visine, se i ne vidi spram promjera Zemlje od 12.742.000 m. Najdublja dubina na Zemlji, u Marijanskoj brazdi na dnu Tihog oceana iznosi manje od 11 km i nevidljiva je spram preko 12 000 km presjeka Zemlje.
Koliko vode ima na Zemlji, malo ili puno, zavisi od toga s čim njenu količinu uspoređujemo.
Još nekoliko interesantnih podataka o vodi na Zemlji
Oko 12,900 km3 vode, uglavnom u obliku vodene pare, nalazi se u atmosferi. Ukoliko bi sva ta voda odjednom pala na zemlju, planetu bi bila prekrivena sa svega 2,5 cm vode. Svakog dana 1170 km3 vode ispari ili se izbaci iz organizama u atmosferu. Slatke vode ima puno više pod zemljom nego u rijekama i jezerima.
Više od 8,400,000 km3 slatke vode uskladišteno u zemlji, najvećim je dijelom skoro kilometar ispod površine. Slatke vode najviše ima pod polarnom ledenom kapam i glečerima, te na Grenlandu: 29,200,000 km3.
Još o vodi:
Zašto na Zemlji ima tako malo vode?
Na prvi pogled izgleda kao da je pitanje pomalo besmisleno. Dvije trećine naše planete pokriveno je vodom. Da li je to malo? Je!
Ono što danas dominira našom planetom i čini je jedinstvenom u Sunčevom sustavu je voda – prvenstveno oceanska voda. Oko dvije trećine Zemljine površine nalazi se pod oceanima i morima, i kada bi tu količinu vode rasporedili ravnomjerno, dobili bismo sloj debel oko 2500 m.
Što se uopće još ima reći na tu temu? Svi znamo o vodi sve što je bitno; da je to bezbojan kemijski spoj koji predstavlja osnovu cjelokupnog života na našoj planeti. U različitim formama ima je 1,4 milijardi km3 i pokriva skoro 70% Zemljine površine. Čak je otkrivena i u slobodnom svemiru, doduše u vidu molekula, a ne tako davno otkrivena je i na nekim planetima; Marsu, Neptunu, Plutonu itd. i njihovim satelitima, npr. Mjesecu, Evropi, Titanu, Enceladusu itd..
Voda je temelj života i osnovni sastojak svakog živog bića. Potrebe za vodom odraslog čovjeka iznose od 2,5 do 3 litre dnevno. Voda ili pokreće razvoj ili ograničava napredak svake zajednice – od obitelji do civilizacije.
Izvor/Autor/ /Piše: AstronomskiMagazin/Aleksandar Zorkić/Iva S. Ilić
#zemlja #voda #površina #presjek #oceani #jezera #ledenjaci
