Astronomi su prvi put 1995. otkrili planet izvan našeg Sunčevog sustava koji kruži oko zvijezde poput našeg Sunca. Poznati kao ‘egzoplaneti’, teorijsko razumijevanje nastanka zvijezda dugo je upućivalo na postojanje takvih svjetova. Prije 1995. astronomi su tvrdili da su otkrili egzoplanete, ali je bilo teško potvrditi ta otkrića. Kasnije se pokazalo da je jedna takva tvrdnja, izrečena 1988. godine, doista bila točna. Međutim, otkrivači egzoplaneta 1995., Michel Mayor i Didier Queloz dobili su Nobelovu nagradu za fiziku 2019. godine.
Godine 2009. NASA je lansirala svemirski teleskop posvećen pronalaženju egzoplaneta. Zvao se Kepler, u spomen na astronoma Johannesa Keplera iz 17. stoljeća, koji je otkrio zakone gibanja planeta. Zahvaljujući ovom teleskopu, broj otkrivenih planeta je značajno porastao tijekom godina. Danas ih ima više od 4300. Astronomi su pronašli planete s velikom raznolikošću u veličinama i vrstama – od stjenovitih planeta nalik Zemlji preko plinovitih divova poput Jupitera do ledenih svjetova. 2012. godine pronašli su dokaze da naša galaksija Mliječni put ima više planeta nego zvijezda.
Potraga za planetima iznenađivala je astronome jedno za drugim. Pronašli su planete koji kruže oko dvije zvijezde istovremeno, one koji kruže oko mrtvih zvijezda, a nedavno čak i one koji se besciljno kreću bez ikakve roditeljske zvijezde. Uvijek ih je mučilo pitanje: Koliko planeta poput naše Zemlje postoji u Mliječnom putu?
Nedavna procjena astronoma na kraju je iznenadila i same sebe, mnogo više nego što su mislili ranije. Astronomi zaključuju da bi Mliječna staza mogla biti dom za oko 300 milijuna planeta sličnih Zemlji: stjenovitih, s dovoljno vode za život. Najbliži bi mogao biti čak 20 svjetlosnih godina, udaljenost koju svjetlost prijeđe za 20 godina. Na astronomskim ljestvicama to nije ništa – radijus naše galaksije je više od 50.000 svjetlosnih godina.
Procjena podiže mogućnost da Mliječna staza vrvi od života, samo još nismo pronašli ostala bića. Čak i ako vanzemaljci postoje u susjedstvu u našem galaktičkom susjedstvu, trebat će najmanje 20 godina za jednosmjernu komunikaciju između vanzemaljaca i nas. Hoće li Keplerovo otkriće ubrzati svemirske avanture čovječanstva – ostaje za vidjeti.
Izvor//Autor: Researchmatters.In//Debdutta Paul
