SLOBODA JE ODGOVORNOST

15 lipnja, 2021

SLOBODA JE ODGOVORNOST

Zagreb, HR 15 C

PODRŠKA ZAŠTITI MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE I MLADIH

U Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba u proteklih 19 godina od osnutka, kroz obradu i tretman prošlo je oko 24 tisuća djece i njihovih obitelji. Od toga više od 35% zlostavljane djece, pri čemu jedna trećina zlostavljane djece trpi više do jednog oblika zlostavljanja. Najviše je djece koja svjedoče nasilju u obitelji, između 300 i 400 godišnje, te su i sama izložena nekom od oblika nasilja od strane članova obitelji – predstavila je ravnateljica rad Poliklinike:

Kod osnivanja Poliklinike pitali smo se što djeci treba od sustava, a ne što sustavu treba od djece. Stoga je cilj Poliklinike pružiti sustavnu i efikasnu pomoć djetetu od strane različitih stručnjaka na jednom mjestu tj. multidisciplinarni pristup psihologa, psihijatara, socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, defektologa, logopeda, neuropedijatra, medicinskih sestara i pravnika tako da dijete dobije pomoć svih stručnjaka unutar jedne institucije. Osim multidisciplinarnosti ključna riječ u zaštiti djece je intersektorska suradnja što Poliklinika stalno inicira.

Polikliniku je u ponedjeljak 07. lipnja 2021. g. posjetio predsjednik Republike Zoran Milanović, gdje je sudjelovao na radnom sastanku sa stručnim timom Poliklinike. Razgovaralo se o problemima mentalnog zdravlja općenito, o zaštiti zlostavljane i zanemarene djece, o mentalnom zdravlju djece nakon potresa koji su nas zadesili, kao i tijekom duge krize uzrokovane korona virusom te o problemima na koje stručnjaci Poliklinike nailaze u svakodnevnom radu zbog pritisaka roditelja koje stručnjaci suoče ili prijave s njihovim štetnim ponašanjima prema vlastitoj djeci.

Predsjednika su zanimali podaci istraživanja o prevalenciji zlostavljanja i zanemarivanja djece u Hrvatskoj i svijetu, prikaz prakse zaštite djece-žrtava, zakonske odredbe i tretman zlostavljača.

Ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i zamjenica ravnateljice zamjenica ravnateljice doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić u razgovoru s predsjednikom Zoranom Milanovićem

Ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander i zamjenica ravnateljice zamjenica ravnateljice doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić u razgovoru s predsjednikom Zoranom Milanovićem

Napadi i prijetnje roditelja stručnjacima

Ravnateljica se posebno osvrnula i na sve veći broj slučajeva visokokonfliktnih razvoda gdje su djeca u središtu sukoba roditelja – bivših partnera, koji često koriste djecu kao oružje u vlastitim obračunima.

– Jedan od izazova s kojim se nosimo mi stručnjaci koji radimo s djecom iz visokokonfliktnih razvoda kao i zlostavljanom djecom je da smo izloženi napadima i prijetnjama roditelja po društvenim mrežama, po raznim forumima i grupama, u medijskim nastupima, pri čemu se neki od njih, iako se protiv njih vode postupci za zlostavljanje vlastite djece, potpisuju kao aktivisti za prava djece – rekla je ravnateljca.

Vezano uz temu vršnjačkog nasilja predsjednik se prisjetio svojih školskih dana te se razgovaralo i o tome kako su kultura i zaštita djece tada bila drugačiji. Dr. sc. Renata Ćorić Špoljar pojasnila je način na koji se prijavljuju zlostavljanja, te suradnju s prekršajnim sudovima na način da djeca ne moraju ići na sud nego prekršajni suci dođu u Polikliniku gdje naši eksperti razgovaraju s djecom žrtvama obiteljskog nasilja putem audio-video linka. U jednoj prostoriji stručnjak Poliklinike razgovara s djetetom, a sudac iz druge prostorije pitanja postavlja stručnjaku, a stručnjak ih prilagodi djetetu. Pravnik Zdravko Miočević govorio je o pravnom aspektu kvalifikacije kaznenog djela povrede djetetovih prava, što je predsjednika Milanovića, koji je po struci također pravnik, posebno zanimalo.

Neprepoznata trauma i prevencija mentalnih poremećaja

Doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić je napomenula problem neprepoznatih traumi u djetinjstvu i koliko je važna prevencija teškoća mentalnog zdravlja, jer su istraživanja dokazala kako 50% psihičkih poremećaja počinje do 14. godine života djeteta, a 75% do 18. godine:

– Zbog toga je važno da se prepoznaju traume, a ne da se akumuliraju i potom rezultiraju razvojem poremećaja koji su u adolescenciji često i neprepoznati, isto tako i u odrasloj dobi, kada problem mentalnih poremećaja postaje ogroman problem u društvu. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će do 2030. godine depresija biti vodeći zdravstveni problem u svijetu.

Doc. dr. sc. Vjekoslav Jeleč posebno je istaknuo problem suicidalnosti kao drugi uzrok smrti mladih u dobi 14. do 23. godine starosti i u Europi i globalno.

Ravnateljica je predstavila rezultate probira na mentalno zdravlje koje je Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba, na čijem je onda čelu, provelo na više od 22 000 učenika osnovnih i srednjih škola u Zagrebu i naglasila je kako je jako zabrinjavajuće da nakon perioda pandemije i potresa, 14% djece osnovnih i srednjih škola pokazuje simptome iz kruga PTSP-a, 9% dijagnozu depresije, te 9% anksioznosti.

Transgeneracijski prijenos traume i toksični stres

Doc. dr. sc. Vjekoslav Jeleč upozorio je kako sve više govorimo o transgeneracijskom prijenosu traume, a zamjenica ravnateljice doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, čije posebno područje interesa je toksični stres, opisala je istraživanja kojima je to dokazano:

– Najveća istraživačica na tom području je američka neuroznanstvenica Rachel Yehuda. U prvom slučaju, riječ o istraživanju obitelji stradalih u holokaustu, a promatrane su najmanje tri generacije obitelj koje su nakon 2. svjetskog rata iselile iz Europe u Ameriku. Najdisfunkcionalnije obitelji su bile one u okjima su roditelji prije 5. godine života bili žrtve holokausta i preživjeli to u Rusiji, Poljskoj, Njemačkoj itd. Djeca u tim obiteljima su značajno češće, čak 3 puta izabrali profesije vezane uz socijalni rad i mentalno zdravlje nego djeca iz opće populacije. Drugo je istraživanje koje je rađeno kratkoročno, gdje je mjerena razina hormona stresa, kortizola, kod trudnica na Manhattanu koje su preživjele teroristički napad 9/11. Povišeni kortizol nađen je i kod mama i kod beba, vrijednosti su bile značajno više nego kod trudnica i beba iz kontrolnih skupina. A što radi kortizol? Mijenja cjelokupnu citoarhitektoniku mozga s dugoročnim učincima. Trauma potresa, dugotrajni stres zbog pandemije, nasilje u obitelji.. to utječe na promjenu genomike, to se uvlači pod kožu, osobito u ranijoj odrasloj dobi, ta djeca značajno češće obolijevaju od infarkta, razvijaju maligne bolesti, bolesti imuniteta. Iz tih istraživanja mi crpimo znanje i pratimo što se zbiva kod nas.

Predsjednik Milanović kazao je kako je i sam bio pred Pentagonom u trenutku udara terorističkog aviona 9/11, pa ga je zanimala kada je stres poticajan, kada štetan i u čemu je razlika stresa i traume.

Po definiciji, traumatski događaj je bilo koji događaj koji predstavlja prijetnju životu, zdravlju, tjelesnom integritetu, bilo da se to dogodi nama ili da svjedočimo da se dogodilo nekoj osobi koja nam je važna. Stres ovisi o subjektivnoj procjeni. Potres je češće trauma, a pandemija je više dugoročni stres. – objasnila je psihologinja Mia Roje Đapić.

Djeca nemaju razvijene mehanizme sučeljavanja sa stresom i traumom kao mi odrasli i zbog toga stručnjaci Poliklinike sustavno rade na izgradnji otpornosti djece.

Djeca su prije bila izložena puno manjem broju negativnih utjecaja. Danas se suočavamo sa sve okrutnijim bullyingom u školi, cyberbullyingom, seksualnim zlostavljanjem putem interneta. Prema istraživanju Poliklinike oko 60% djece prima, šalje i prosljeđuje seksualno eksplicitne sadržaje, a neka djeca nakon toga budu ucijenjena kako bi slali još i više i još eksplicitnije fotografije i videe što posljedično vodi dalje do anksioznosti, depresivnosti, strahu, autodestruktivnim ponašanjima..

Na kraju sastanka predsjedniku se obratila i Lea Zelić, 16–godišnja učenica sesvetske gimnazije, članica Odbora mladih Poliklinike i dobitnica nagrade Luka Ritz „Nasilje nije hrabrost“ za 2020: „Htjela sam vam reći da se mi kao Odbor mladih bavimo temama koje su nama bitne, a o kojima se baš i ne priča puno. Nama je bitno da nas se sluša, da se priča o mentalnim problemima, da se na to ne gleda kao na sramotu i da se ovdje u Poliklinici osjećamo kao da nam je to drugi dom.“ Na pitanje predsjednika što misli studirati, odgovor nikoga nije iznenadio: Psihologiju – naravno.

Nakon sastanka ravnateljica prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander predsjedniku Zoranu Milanoviću uručila je poklon, knjigu „Znanost i umjetnost odgoja“ koju su napisali stručnjaci Poliklinike za roditelje i sve koji se bave odgojem djece.

Uz ravnateljicu prof. dr. sc. Gordanu Buljan Flander ispred Poliklinike predsjednika Milanovića dočekali su Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i predsjednica Upravnog vijeća Poliklinike te doc. dr. sc. Vjekoslav Jeleč, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba. Na sastanku s Predsjednikom sudjelovali su stručnjaci Poliklinike doc. prim. dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić, zamjenica ravnateljice, doc. prim. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, pomoćnica ravnateljice za kvalitetu zdravstvene zaštite, dr. sc. Renata Ćorić Špoljar, voditeljica dijagnostike i tretmana, Nikolina Škrlec, dipl. socijalna radnica, Dora Kralj, socijalna pedagoginja, Zdravko Miočević, pravnik Poliklinike, Mia Roje Đapić, psihologinja i voditeljica Odbora mladih i Lea Zelić, članica Odbora mladih. Uz predsjednika Milanovića sastanku je prisustvovala savjetnica Predsjednika Republike za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.

Piše: Iva Slavica Ilić // Izvor: Polikliniku za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Prijašnja objava

NATJEČAJ; “MEĐUNARODNA POSTAJA I MEĐUNARODNE BAZE NA MJESECU I MARSU: IZGLEDI ZA STVARANJE I SVEMIRSKU ARHITEKTURU”

Slijedeća objava

PROJEKT SOELA SISAK

Možda će Vas interesirati i ovo:

HOĆEMO LI S NAVIKAMA PROMIJENITI I RAČUNANJE VREMENA?

Zastupnici Europskog parlamenta, prošlog saziva su 26. ožujka 2019. godine glasali o prijedlogu Direktive o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Posljednje zajedničko […]

PREDSTAVNICI ADRIATIC AEROSPACE ASSOCIATIONA NA PRIJEMU KOD PREDSJEDNIKA

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je predstavnike Jadranske aero-svemirske asocijacije A3, nevladine, neprofitne i neovisne udruge koja je osnovana s ciljevima poticanja istraživanja i razvoja u aero-svemirskom sektoru, posredovanja u projektima kao „point of contact“, […]