SLOBODA JE ODGOVORNOST

17. rujna 2021.

SLOBODA JE ODGOVORNOST

Zagreb, HR 15 C

RAZLIKE U PROFESIJI: PSIHOLOG vs PSIHIJATAR

Mnogi ljudi poistovjećuju pojmove psihologa i psihijatra, ali, iako im je zajedničko što oboje mogu biti uključeni u tretman osoba koje imaju određene psihičke teškoće ili bolesti, ta dva pojma nisu sinonimi te se razlikuju u nekoliko stavki.

Prvenstvena razlika je u obrazovanju, gdje psiholozi završavaju studij psihologije te imaju mogućnost, ukoliko žele, specijalizirati kliničku psihologiju, dok psihijatar ima završen studij medicine uz obaveznu specijalizaciju iz psihijatrije. Nadalje, dok psiholozi istražuju ljudsko ponašanje i psihičke procese, psihijatri se bave liječenjem psihičkih bolesti te tako dolazimo i do iduće razlike, a to je mogućnost propisivanja lijekova. Psihijatri smiju davati lijekove pacijentima, npr. antidepresive, anksiolitike, stabilizatore raspoloženja i sl., dok psiholog nema tu mogućnost, ali se zato koristi psihološkim testovima te na temelju njihovih rezultata piše stručna mišljenja i nalaze. Također, psihijatar radi u bolnici ili privatnoj praksi i bavi se isključivo psihičkim pacijentima koji imaju neku psihičku bolest ili poremećaj, dok psiholog može raditi na više radnih mjesta gdje je bolnica samo jedna od mogućnosti, npr. u vrtićima, školama, tvrtkama, sportskim savezima, vojsci.…

Psiholozi ne radi nužno s osobama koje imaju neku psihičku bolest ili poremećaj, već i sa zdravom populacijom, a jedna od njegovih uloga jest i da prevenira pojavu psihičkih poremećaja i bolesti kod ljudi raznim ranim intervencijama.

Psiholozi ne mogu postavljati dijagnoze psihičkih poremećaja niti propisivati lijekove, ali njihova stručna procjena osobe nakon sveobuhvatnog psihološkog testiranja igra važnu ulogu u liječenju pacijenata s određenim psihičkim poremećajima.

Naposljetku, i psiholozi i psihijatri imaju mogućnost upisati mnoge psihoterapijske pravce koji im pružaju usvajanje znanja i vještina iz područja psihoterapije te tako ispred svoga imena nadodati i titulu psihoterapeuta.

Izvor: Empatija.ffzg, projekt studenata psihologije FFZG-a

Prijašnja objava

FRANCUSKI OBIČAJ ZA PREZNIK RADA

Slijedeća objava

SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA MAJKI

Možda će Vas interesirati i ovo:

IZGUBLJENJE DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI

Osam osobina kulturnih ljudi po A.P. Čehovu: “Život ima svoje uvjete. Kako bi čovjek bio prihvaćen među obrazovanim ljudima, mora biti kulturan” – poručuje u jednom pismu ruski pisac Anton Pavlovič Čehov svom mlađem bratu, […]

SVIJET JE LOPTA ŠARENA

Carl Gustav Jung sjenu prepoznaje kao dio života s kojim se svaki čovjek mora suočiti. Sjena predstavlja tamnu stranu čovjeka. Ono što je tamno, mračno i zlo u čovjeku. Čovjek koji niječe vlastitu sjenu, smatra […]