Kako regenerativna medicina obećava da će usporiti ili čak preokrenuti kognitivni pad. Napredak regenerativne medicine mogao bi dodati desetljeća našim životima. Smatra se da je gornja granica za produljenje ljudskog životnog vijeka oko 122 godine, što je trenutni rekord ljudske dugovječnosti. “Granica od 120 godina” za životni vijek prvenstveno je postavljena nesposobnošću moždanog tkiva da se regenerira i nemogućnošću transplantacije mozga. No, tri nove strategije za pomlađivanje starenja ljudskog mozga mogle bi zaobići jedinstvene izazove preokretanja starenja u mozgu.
Iz tog razloga, priupitali smo molekularnog biologa i osnivača područja regenerativne medicine, je li moguće radikalno produljenje života, na 120 godina ili više?
Odgovorio je da bi ekstrapolacije trenutnih tehnika regenerativne medicine (npr. terapije matičnim stanicama, inženjering tkiva i molekularni signali za usporavanje ili preokretanje starenja i smrt stanica) mogle jednog dana dopustiti mnogima od nas da dosegnu 120 – trenutnu gornju granicu ljudskog životnog vijeka – ali da se ta granica želi još više pomaknuti, to bi bio veliki izazov za mozak da zaustavi neumoljivo propadanje neurona koje prati starenje.
Drugim riječima, implantati matičnih stanica mogli bi pomladiti stara srca ili organe uzgojene u laboratoriju ili od domaćih životinja, kao što su svinje, mogle bi zamijeniti istrošena pluća, jetra i bubrege, ali mnogi znanstvenici smatraju da pomlađivanje ili zamjena mozga (ili dijelova mozga) to možda nikada neće biti moguće, zbog jedinstvene složenosti mozga i nesposobnosti da se popravi na način, na koji se na primjer može popraviti oštećenje kože.
No, nekoliko odvažnih neuroznanstvenika istražuje načine da ne samo uspori, već zapravo preokrene starenje mozga, povećavajući izglede da bi neki od nas mogli proslaviti 120. rođendan sa svim svojim netaknutim mentalnim sposobnostima.
Ovaj uzbudljivi rad spada u otprilike tri kategorije: zaustavljanje starenja mozga da se potisne reaktiviranje rasta neurona i ubrizgavanje novih stanica kako bi se zamijenili izgubljeni neuroni.
Zaustavite propadanje moždanih stanica
Laboratorij dr. Petera Waltera na UC San Franciscu otkrio je da moždano tkivo rutinski osjeti kada su neki neuroni u nevolji, kao što su virusne infekcije, i putem mehanizma nazvanog Integrativni odgovor na stres (ISR), aktivno potiskuju aktivnost (sintezu proteina) oboljelih neurona kako bi ih spriječili da dodatno ometaju rad mozga. Kako starimo, a neuroni mozga propadaju, na primjer s upalom, aktivnost ISR se povećava, potiskujući sve više i više neuralne funkcije.
Dr. Walter i njegova suradnica, dr. Susanna Rosi nedavno su otkrili da inhibicija ISR aktivnosti (koja sama inhibira moždanu funkciju) može preokrenuti kognitivni padkod starih miševa zapanjujuće brzo. Na primjer, stare miševe puno je teže naučiti da se kreću labirintima nego mlade miševe, ali kada je tim UC San Francisca liječio starije miševe inhibitorom ISR, u roku od samo nekoliko dana, stari su miševi imali jednako dobre rezultate kao i mlađi miševi na zadatak labirinta.
Ovo gotovo trenutno poboljšanje kognitivnih sposobnosti implicira da mentalni pad uzrokovan starenjem nije u potpunosti posljedica smrti neurona ili drugih trajnih gubitaka, već djelomično aktivnih, reverzibilnih metaboličkih procesa. Timovi UC San Francisca vjeruju da bi tretmani kao što su inhibitori ISR-a mogli jednog dana vratiti funkcije izgubljene ne samo starenjem nego i moždanim udarom i traumom.
Ponovno aktivirajte rast i razvoj neurona
Dr. Saul Villeda (također na UC San Franciscu) nedavno je otkrio da mozak odraslih, čak i starijih, zapravo rutinski uzgaja nove neurone – proces koji se naziva neurogeneza, u nekoliko dijelova mozga, kao što je hipokampus. Istražujući zašto se neki dijelovi mozga regeneriraju, ali ne i drugi, tim dr. Villede otkrio je niz signalnih molekula, kao što su spojevi pronađeni u mladenačkoj krvi koji mogu “prevariti” stare neurone da stvaraju nove, čak i u regijama mozga kojima inače nedostaje neurogeneza odraslih. Ove molekule također pomažu novoformiranim odraslim stanicama da razviju dendrite i aksone. Starije životinje liječene takvim pomlađujućim molekulama doista su pokazale poboljšanja u kognitivnim funkcijama.
Ubrizgavanje novih stanica za obnavljanje ili zamjenu izgubljenih neurona mozga
Istraživanje u laboratoriju dr. Waltera sugerira da bi se starenje mozga moglo usporiti ili preokrenuti navođenjem moždanog tkiva da izvodi neprirodne, pomlađujuće radnje. Ali u slučaju da magija molekularne signalizacije ne može popraviti ili zamijeniti svo moždano tkivo oštećeno starenjem, neki istraživači istražuju načine za vraćanje ili zamjenu izgubljenog moždanog tkiva novim tkivom izvan mozga. Velik dio ovog rada, na primjer u Mayo Clinic Center for Regenerative Medicine, fokusira se na ubrizgavanje matičnih stanica, stanica nalik embriju koje se mogu podijeliti i diferencirati u više vrsta stanica, koje uzrokuju rast novih krvnih žila u mozgu, njegujući i osnaživanje starih neurona, a možda i pomoć pri rastu novih.
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Zhejiang u Kini također napreduju u ubrizgavanju matičnih stanica i tjeraju te stanice da migriraju u oštećena područja i počnu se diferencirati u neurone koji zamjenjuju one izgubljene zbog traumatske ozljede mozga. Još nije jasno koliko izgubljenih funkcija ova nova tehnika može vratiti, ali neuroznanstvenici se nadaju da će jednog dana pomoći u smanjenju kognitivnih i motoričkih deficita kod neurodegenerativnih bolesti kao što su demencija i Parkinsonova bolest.
Prema dužim životnim vjekovima
Iako je nejasno kada će svaka od tri strategije za usporavanje ili preokretanje starenja mozga početi obnavljati i pomlađivati ljudski mozak, vjerujem da će barem neki od vas koji čitaju ovaj članak, kao rezultat ovih tehnika i drugih napretka u regenerativnoj medicini, moći biti u prilici ponovno pročitati članak i u potpunosti ga cijeniti, za stotinjak godina od ovog trenutka.
Izvor: PsychologyToday
