Kada govorimo o putovanjima, pogotovo onima luksuznog karaktera, ne možemo se ne prisjetiti legendarnog vlaka, sinonima i podsjetnika na današnju željeznicu, zvučnog imena L’Orient-Express. Tijekom godina ime vlaka je izvedeno u nekoliko varijanti, ali ona najupečatljivija varijanta koja odaje štih jednog od najromantičnijih gradova Europe pa i šire, prema drugom čarobnom odredištu bila je čistog naziva Orient Express. Vlak je prometovao najpoznatijom trasom od Pariza do Konstantinopola, sada Istanbula, preko Strasbourga, Münchena, Beča i Bukurešta.
Pojam luksuznog turizma star je gotovo kao i sam turizam. Od davnina je postojala razlika između slojeva stanovništva i ta se razlika osjećala kako na polju turizma, tako i kod odmora. Bogatstvo i platežna moć bila je nekada u rukama manjeg broja ljudi koji su se isticali stupnjem svoje pripadnosti društvu. Danas je razlika možda još i više naglašena, no, situacija ostavlja dojam kao da sve veći i veći broj ljudi ima sredstava priuštiti si skup i luksuzan odmor u destinacijama koje zadovoljavaju njihove potrebe i pritom se žele odvojiti od ostalih turista.
Nota prošlosti
Čovjek je imao potrebu za kretanjem iz različitih razloga, pa putovanja predstavljaju pojavu staru gotovo kao i samo čovječanstvo. Korijeni nastanka turizma datiraju negdje iz 19. stoljeća. Sam pojam turizma i turističkih putovanja prošli su kroz mnoge faze istraživanja putovanja i odredišta da bi kao pojava dobio svoj puni naziv, a potom i uvriježene karakteristike. Nastanak mlade društveno – ekonomske pojave u prvom redu uvjetovana je gospodarskim, znanstveno – tehničkim i društvenim napretkom čovječanstva.
Da bi se veći broj ljudi uopće mogao uključiti u turističke migracije, morala su biti ostvarena dva elementarna preduvjeta, a to su: slobodno vrijeme i financijska sredstva. Kretanje turista može biti potaknuto raznim potrebama od potreba uvjetovanih zdravstvenim poteškoćama, potrebom istraživanja kulture, sportskim događanjima, nautike, gastronomije ili nekom drugom specifičnom turističkom motivacijom koja je predodređena specifičnostima, kojima je funkcija maksimizirati zadovoljstvo posjetitelja te konstantno poticati održivi razvoj turizma.
Briga za okoliš
Društveni fenomen koji se ubrzano razvija krajem 20. stoljeća, a koji svojim karakteristikama masovnosti i mnogobrojnim aktivnostima postaje jedan od značajnih čimbenika u procesu onečišćenja Zemlje je upravo turizam. Ekspanzija masovnog turizma dovela je do brojnih ekoloških problema te razloga pojave specifičnih oblika turizma.
Preduvjet za razvoj luksuznog turizma je kvalitetan prostor neke zemlje koji posjeduje. Pod tim pojmom se mora uzeti u obzir značenje, količina i prezentiranje antropogenih čimbenika određene turističke ponude kao što su kulturno – povijesni objekti ili spomenici, kulturne i sportske manifestacije i programi te etno – socijalne priredbe, a ne samo uvriježene karakteristike koje posjeduje kao što su; lokalno podneblje, izgled krajolika, čistoća i uređenost plaža, atraktivnost planina i planinskih lanaca.
Svako zadiranje u okoliš radi izgradnje objekata sa svim pomoćnim atrakcijama koje mora imati utječe na okoliš, podrhtavanje tla uslijed brojnih detonacija, bušenja, kopanja velike snage prilikom gradnje novih turističkih objekata, ispuštanje plinova, velika potrošnja energije koja utječe na stanje i kvalitetu okoliša, vode i otpada iz luksuznih kompleksa.
Ako luksuzni ili elitni turizam shvatimo kao svojevrsno kretanje stanovništva prema najprivlačnijim destinacijama i lokacijama koje imaju sposobnost zadovoljiti sve potrebe i želje turista veće platežne moći, onda je potrebno i shvatiti koliko je odnos između takve vrste turizma i prostora na kojem se on odvija značajan i složen.
Vlakom je ležernije
Neovisno o klasi i luksuzu opremljenosti vagona, s vlakom je uvijek moguće prijeći velike udaljenosti za relativno malo novca. Vlak kao prijevozno sredstvo vrlo je popularan, a razlog tome pronalazi se prvenstveno u udobnosti putovanja, široke mreže odredišta i komfora te društveno zabavnih ponuda koje putovanja čine još uzbudljivijima.
Popularna i legendarna Eurailpass karta, uvedena 1959. godine, omogućavala je putovanje u 13 država u periodu od dva mjeseca kroz Europu. Putovanja vlakom tada su postala još primamljivija, pogotovo među Amerikancima koji su u Europu dolazili kako bi posjetili ‘Veliku europsku turu’.
Putovanja vlakom oduvijek su predstavljala povoljan i zabavan oblik putovanja, posebice za mlade. Iako su posljednjih godina putovanja povoljnim niskotarifnim zrakoplovnim tvrtkama gotovo u potpunosti zasjenila vlakove kao povoljni oblik prijevoza, i dalje određene tarife i mogućnosti pokazuju kako je upravo vožnja vlakom prihvatljiviji odabir za putovanje europskim destinacijama po neosporno konkurentnijim cijenama.
Europski kulturni štih
Analiza teme luksuznog turizma naspram tradicije i kulture lokalnog stanovništva, nikako se ne može svesti samo na pozitivan ili samo negativan učinak. Brojni su primjeri u kojima s jedne strane luksuzni turizam doprinosi promicanju kulturne baštine i tradicije nekog kraja, no, također su brojniji primjeri koji govore i u prilog tome da luksuzni turizam itekako negativno utječe na lokalno stanovništvo.
Nije uputno sve svoje izvorno, stoljećima izgrađivano i njegovano, koje spada u sastavni dio tradicije i kulture pojedinog naroda, prodavati kao „goli proizvod“ samo zbog velike količine financijskih sredstava koju je moguće uprihoditi. Činjenica je kako luksuzni turizam ima svoje pozitivne karakteristike budući da za razliku od masovnog cijeni kvalitetu, a ne kvantitetu, no, ipak je potrebno izložiti sve prilike takve vrste turizma na vidjelo.
Kulturni turizam zahtijeva trud, organizaciju, povezivanje, kontinuiranu obnovu materijalne kulturne baštine i ljudsku inventivnost odnosno kreativnost osobito u segmentu duhovne kulture. U kulturno – turistički program je potrebno uložiti ogromnu količinu rada, istraživanja, proučavanja kako bi se odabrala najbolja kombinacija modela i sačuvala originalnost, odnosno autentičnost kulturnog bogatstva koji se želi ponuditi.
Orient Express novijeg doba
Do sada su se diljem trase i destinacija u kojemu su putnici slavnog vlaka Orient Exspresa odsjedali, zbog nedostatka kapaciteta gradili novi luksuzni hoteli kako bi zadovoljili ogromnu potrebu smještajnih kapaciteta putnika tog luksuznog vlaka. Tako je u tu svrhu izgrađen i zagrebački hotel Esplanade, smješten tik uz sami željeznički kolodvor kako bi smještajni kapaciteti bili što bliže odredišnoj točki vlaka.
Danas se pak u tu svrhu grade neki novi smještajni kapaciteti za turiste koji dolaze raznim prijevoznim sredstvima diljem svijeta, a velebni naziv tog daha luksuza se sada, mjesto na prijevoznom sredstvu, poput počasne ploče zna pronaći na turističkim smještajnim odredištima ili uslužnim djelatnostima kojima sam naziv daje dodatnu dozu luksuznog štiha i romantike prošlog vremena.
Inspirirao je mnogobrojne pisce, redatelje, njegovi putnici su bili pripadnici visoke klase iz mnogih sfera. Putovanje se uplaćivalo i čekalo po godinu dana unaprijed, unatoč visokoj cijeni zbog gotovo idiličnog savršenstva koje je taj upečatljivi kralj vlakova imao, a sada je samo lijepa uspomena na ta dragocjena vremena.
Idejni začetnik simbola svih vlakova, Georges Nagelmackers, bio je sin poznatog belgijskog bankara. Na sreću putnika koji su imali prilike uživati u zavidnoj klasi prijevoznog sredstva i usluge, s osobitim naglaskom na kvalitetu kuharskih delicija, ali i nas kojima i danas taj naziv budi snažnu razinu luksuza i kvalitete, otac kreativnog mladića je imao sluha i razumijevanja za sinove ideje te strast koja ga je vodila u naumu da u Europi napravi poduhvat s tada nesigurnim prometnim sredstvom i napusti karijeru bankara. Drugi financijer bio je Leopold II., belgijski kralj.
Unatoč brojnim preprekama, ponajviše onim financijskim, Orient Express završen je 1882. godine, a sastojao se od 4 spavaća vagona s ukupno 58 kreveta, restorana, te dva vagona za prtljagu. Na prvo putovanje krenuo je iz Pariza 4. listopada 1883. godine. Svaki trag vezan uz slavno ime na prijevoznim sredstvima vezanim uz tračnice, ugasio se 2009. godine, no, nema razloga da s elementima novijeg i modernijeg sadržaja koji bi neodoljivo podsjećali na tu notu klase ne zaživi u nekom novijem izdanju i usreći neke nove generacije u nastojanju da što jednostavnije i udobnije istraže sve kulturne baštine našeg kontinenta.
Europska kulturna baština
U svrhu promicanja europske kulturne baštine, pokrenut je projekt „Europska godina kulturne baštine“, koja je obilježila 2018. godinu, pod sloganom: „Naša baština: spoj prošlosti i budućnosti”. Tijekom cijele godine, naglašavala se raznolikost kulturne baštine na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, diljem Europe. Cilj je bio potaknuti više ljudi na otkrivanje i istraživanje europske kulturne baštine te ojačati osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru.
Kulturna baština oblikuje naš identitet i svakodnevni život. Ona nas okružuje kroz gradove i mjesta, prirodne krajolike te arheološka nalazišta. Nije smještena samo u književnosti, umjetnosti i predmetima, nego i u obrtima koje učimo od naših predaka, pričama koje pričamo svojoj djeci, hrani u kojoj uživamo s društvom te filmovima koje gledamo i u kojima se prepoznajemo.
Kulturna baština ima univerzalnu vrijednost kako za pojedince, tako i za širu zajednicu i društvo. Važno ju je očuvati i prenijeti budućim naraštajima, jer se ona razvija kroz naše djelovanje. Osim toga, naša baština ima veliku ulogu u izgradnji budućnosti kontinenta na kojem živimo, stoga ju je posebno važno približiti mladima.
Kroz putovanja, stvaranje novih poznanstava očuvanjem i njegovanjem kulturne baštine, razmjenom informacija te otkrivanjem novih zanimljivih destinacija, širimo vidike i upoznajemo raznolikosti međukulturalnim razmjenama i razgovorima o zajedničkim temama i dodirnim točkama. Postoji li bolji način za obogaćivanje naših života od učenja, druženja, interakcije s nečim što je toliko važno za naš identitet? Vjerujem da nema.
Autor teksta: Iva Ilić
Foto: Damir Miškulin
