Centar za demokraciju i pravo „Miko Tripalo“ je 30. rujna 2025. organizirao panel raspravu pod nazivom „Izbor predsjednika Vrhovnog suda: problemi i izazovi“, koja se održala u dvorani Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.
Uvodno su se istaknule okolnosti dugotrajne institucionalne blokade. U Hrvatskoj je već mjesecima otvoreno pitanje izbora predsjednika Vrhovnog suda. Sud trenutno funkcionira bez čelnika, a dosadašnji pokušaji izbora nisu uspjeli, nedavno je raspisan već treći javni poziv, ali bez jasnih naznaka o mogućim prijavama.
Sustav javnog poziva uveden je 2018. i predstavlja specifičnost hrvatskog pravnog okvira jer takav model ne postoji u ostalim državama Europske unije. U drugim europskim državama predsjednika Vrhovnog suda uglavnom imenuju predsjednici republike ili parlamenti, bez složenih i višemjesečnih postupaka.
Dugotrajno nepopunjavanje mjesta predsjednika Vrhovnog suda stvara pravnu nesigurnost i narušava stabilnost institucija. Njegove su ovlasti u međuvremenu smanjene, pa se dio ključnih odluka prenosi na druga tijela unutar suda. To dovodi do dvojbi oko same važnosti te funkcije. Sud nastavlja raditi i bez predsjednika, ali gubi se njegova uloga u očuvanju ravnoteže među granama vlasti.
U pozadini cijelog problema stoji šira disfunkcionalnost pravosuđa. Predsjednik Vrhovnog suda često se opisuje kao simbolični “prvi među jednakima”, no bez stvarne moći nad resursima, izborom suradnika ili provođenjem reformi. Zbog toga se i česte inicijative završavaju tek simboličnim uspjehom. Sve to pokazuje da politički utjecaj, zakonska ograničenja i manjak stvarnih ovlasti predsjednika dodatno slabe povjerenje u sudstvo i produbljuju krizu pravne države.
Praksa javnih poziva otvorila je niz pitanja o demokratskim standardima i političkom utjecaju na sudstvo. Naglašeno je da se radi o ozbiljnoj krizi vladavine prava i institucionalnog vakuuma koji je teško opravdati u demokratskom poretku. No, izraženo je i mišljenje da je zakonom uvedena procedura korak naprijed u ostvarivanju transparentnosti jer omogućava javnosti da vidi među kojim kandidatima je načinjen izbor te što su ti kandidati predlagali, a predloženo je i da Predsjednik uputi poziv svim kvalificiranim potencijalnim kandidatima da se jave na slijedeći poziv.
Sudionici su se složili da sadašnja situacija ne može biti dugoročno održiva te da je potrebno otvoriti širu raspravu o ulozi i ovlastima predsjednika Vrhovnog suda.
