Aerospace industrija u Hrvatskoj prošle je godine narasla 11,5 posto i dosegnula 845,2 milijuna eura prihoda, dok su samo tvrtke koje rade na svemirskim projektima rasle čak 34 posto. Pokazalo je to prvo mapiranje hrvatske zrakoplovno-svemirske industrije koje je za hrvatski svemirski hub HISPACE proveo Unicorn Underground (^UU), specijaliziran za mapiranje startup ekosustava.
Mapiranje je pokazalo da je lani, prema broju zaposlenih, space sektor rastao 9,9 posto, odnosno tri puta brže od ostatka industrije. Iako domaći svemirski sektor generira manje od 10 posto ukupnih prihoda aerospace industrije, zapošljava gotovo petinu njezine radne snage, odnosno 797 zaposlenika.
“Prvo mapiranje domaće svemirske industrije pokazalo je da se razvoj ovog sektora u Hrvatskoj više ne događa samo unutar akademskih institucija. Danas ovdje imamo startupe, inženjerske timove i tvrtke koje razvijaju različite sustave za satelite, senzoriku, AI rješenja za obradu satelitskih snimki i druge tehnologije”, kaže Jakov Čudina, predsjednik HISPACE-a.
Navodi da je rast svemirskog segmenta u svim ključnim pokazateljima brži od ostatka aerospace sektora, iako još uvijek polazi s male baze. Dodaje da je to potvrdio i ovogodišnji HISPACE-ov svemirski konferencijski program “Say HI to SPACE”, održan u okviru SFERAKON-a u Zagrebu, koji je okupio više od 900 posjetitelja i time drugi godinu zaredom potvrdio titulu najvećeg svemirskog događaja u regiji.
Tijekom tri dana programa održana su 22 predavanja i panela na kojima su sudjelovali predavači iz Hrvatske, Europske unije i SAD-a.
Od cleantecha do orbitalnog hardvera
Program je otvoren panelom „Cleantech orbita”, na kojem su inženjer i poduzetnik Marko Brkljačić te znanstvenik Vito Despoja govorili o tehnologijama koje povezuju održivost, energetiku i svemirski sektor. Brkljačić je naveo da je od lanjskog programa “Say HI to SPACE”, na kojem se premijerno poigrao idejom korištenja svojih NUOTWO panela za uklanjanje ugljičnog dioksida iz zraka u svemirskom okruženju, stigao do razgovora s Europskom svemirskom agencijom (ESA) o realizaciji te ideje. Despoja, koji je pokrenuo startup SolarHydrogen, predstavio je koncept korištenja vodika kao dugotrajnog spremnika energije za ekstremne uvjete, poput lunarnih noći i izoliranih energetskih sustava.
Mario Špadina, suosnivač i direktor SeaCrasa, predstavio je primjenu europskih satelitskih sustava u praćenju onečišćenja mora, uključujući analizu aktualnog stanja u Perzijskom zaljevu. Naglasio je da je rat SAD-a protiv Irana pokazao koliko je važno da Europa ima vlastite satelite jer su od početka sukoba američke satelitske usluge za dio Bliskog istoka postale ograničene čak i za komercijalne korisnike.
Nova infrastruktura
Jedna od glavnih tema ovogodišnjeg programa “Say HI to SPACE” bio je razvoj domaćih raketnih i satelitskih tehnologija.
Jakov Čudina, tehnički direktor Nucleus Aerospacea, prvog hrvatskog raketnog startupa, govorio je o ključnim inovacijama koje su omogućile razvoj modernih raketnih sustava, dok je izvršni direktor Luka Nuić govorio o suradnji tog startupa i istoimene udruge na razvoju pete rakete, kojom žele dosegnuti visinu od osam kilometara.
Predsjednik najstarije zrakoplovne studentske udruge Euroavia Zagreb, Stribor Del Vechio, predstavio je razvoj rakete Bura 2. Riječ je o prvoj domaćoj studentskoj raketi koja u atmosferu trebala ponijeti “živi” koristan teret. Projekt uključuje eksperimente s algama, mjerenje radijacije i razvoj standardiziranog prostora za CubeSat module u suradnji sa Sveučilištem u Lisabonu.
Filip Novoselnik, osnivač i direktor Protostar Labsa, prve hrvatske tvrtke koja je testirala svoj AI u svemiru, opisao je složenost i intenzitet razvoja orbitalnog hardvera, koji mora izdržati rad u vakuumu, temperaturne oscilacije od minus 40 do 85 stupnjeva Celzija, vibracije od 20 G-a te pritom pouzdano raditi sa svega nekoliko desetaka vata energije, izložen ionizirajućem zračenju. “Nakon sedam godina poslovanja, više od 50 projekata i s 25 zaposlenih mogu reći da je takva rješenja moguće razvijati u Hrvatskoj, a jedan od projekata na kojem radimo novi je svemirski teleskop koji će u Zemljinoj orbiti kontinuirano snimati Sunce u visokoj rezoluciji”, naglasio je Novoselnik.
Ante Medić, suosnivač i direktor Pulsar Labsa, prve hrvatske tvrtke čiji je hardver testiran u svemiru, na misiji prvog hrvatskog satelita CroCubea, i koja sudjeluje u razvoju ionskog pogona za satelite u suradnji s ESA-inim partnerima iz Španjolske, opisao je iskustva s inženjerske ekspedicije na Antarktiku. “Antarktika je negostoljubiva poput svemira i rad na hardveru tamo iziskuje prilagodbu ekstremnim uvjetima koji uvelike nalikuju onima u svemiru”, kaže Medić.
U sklopu prvog panela o hrvatskim satelitima predstavljen je i novi pomak u projektu hrvatskog satelita Perun, koji razvija udruga Adriatic Space Association (A3). Vodstvo tog projekta preuzeo je jedan od najuspješnijih hrvatskih startup poduzetnika i bivši predsjednik IAB Croatia, Jan Jilek. Pokazujući kostur modela satelita, najavio je da do kraja godine planiraju predstaviti planove za njegovo lansiranje. “Tim je odličan, trenutak je odličan i na Perunu planiramo primijeniti jednu domaću deeptech inovaciju za koju vjerujemo da će, pokaže li se uspješnom, postati hrvatski svemirski proizvod za globalno tržište”, kaže Jilek.
HISPACE, koji je pokrenulo četvero od tridesetak volontera misije CroCube, službeno je podržao inicijativu.
U vrhu svemirske industrije
Dio programa bio je posvećen uspješnim domaćim svemirskim stručnjacima.
Ante Radonić, urednik Andromede i jedan od rijetkih Hrvata po kojima je nazvan asteroid, održao je predavanje o programu Artemis i povratku čovječanstva na Mjesec. Govorio je o raketi SLS, letjelici Orion, ulozi SpaceX-a, ESA-e, Kine i Indije u novoj lunarnoj utrci, kao i o dugoročnim planovima za kolonizaciju Mjeseca.
Hrvatski astrofizičar Željko Ivezić, koji je vodio razvoj najveće zvjezdarnice na svijetu, Opservatorija Vera C. Rubin u Čileu, govorio je o početku ere astronomije u stvarnom vremenu koju je ta zvjezdarnica upravo započela. Dok teleskopi poput Hubblea i Jamesa Webba snimaju vrlo detaljne pojedinačne prikaze pojedinih objekata, Rubin stvara golemi film južnog neba, omogućujući astronomima da prate promjene iz noći u noć tijekom cijelog nadolazećeg desetljeća. “Kolege iz Hrvatske među rijetkima su koji će idućih nekoliko godina imati izravan i puni uvid u sve naše podatke. Vera Rubin radi odlično, ali izazov nam stvara rastući broj satelita Starlink koji prijete zaklanjanjem dijela neba”, tumači Ivezić.
Zoran Kahrić, svemirski inženjer zaposlen u Johns Hopkins Applied Physics Laboratoryju (JPL), govorio je o svom radu na razvoju NASA-ina nuklearnog drona Dragonfly, koji će istraživati Titan, Saturnov mjesec. Kao bivši član tima teleskopa James Webb i sadašnji član projekta Dragonfly, opisao je razvoj autonomnih letjelica za ekstremne uvjete te izazove rada na temperaturama na kojima materijali postaju krhki poput stakla.
Od inženjera do kulture i ekonomije
Velik dio programa bio je posvećen razvoju novih generacija inženjera.
Stevče Arsoski, pokretač Centra za svemirsku i inovativnu tehnologiju (CSIT), koji u Sisku radi na projektima povezanima s robotikom, autonomnim sustavima i aerospace tehnologijama, predstavio je pobjednike hackathona Drone Challenge 2026.
Najmlađi pobjednički tim AeroGuard, koji čine Ivan Pavešić i Adrian Kmetović, predstavio je koncept AI drona za autonomnu inspekciju i prediktivno održavanje infrastrukture. Tim Lolek i Bolek, koji čine Luka Vujčić i Filip Žarinčić, predstavio je koncept VTOL letjelice SOKOL-H za nadzor granica i detekciju sigurnosnih prijetnji, dok su Dino Švraka i Antonio Čaušević predstavili koncept autonomnog sustava SkyShepherd za zaštitu stoke i modernizaciju stočarstva.
Najmlađi predavač programa, učenik Elektrotehničke škole u Zagrebu Viktor Ignjat Ivezić, kroz dvije je radionice demonstrirao kako svemirski simulatori i računalne igre, poput Kerbal Space Programa, mogu služiti za edukaciju novih generacija o raketama, orbitalnoj mehanici i osnovama svemirskog inženjerstva.
Davor Pasarić, suosnivač riječkog muzeja PEEK&POKE, govorio je o popularizaciji svemira kroz kreativne i edukativne projekte, uključujući riječke “svemirske gerilske” akcije, poput postavljanja Monolita iz filma 2001: Odiseja u svemiru na riječkom Korzu, kao i o očuvanju računalne i tehnološke baštine kroz muzej PEEK&POKE.
Program je zatvorio poznati domaći dizajner Ivan Levak predavanjem o lebdećim habitatima, eksperimentalnoj arhitekturi i novim konceptima prostora za život u ekstremnim uvjetima. Levak je podijelio iskustva rada u berlinskom Studiju Tomás Saraceno, gdje je radio na izradi inovativnih balona korištenjem recikliranih materijala, poput starih plastičnih vrećica. “S jedne strane bili smo mi u Berlinu, a s druge MIT sa svojim superračunalima. Zajedno smo, umjetnici i znanstvenici, istraživali koncepte novih generacija lebdećih struktura i održivih sustava”, rekao je Levak, zahvalivši HISPACE-u na pozivu i sudjelovanju.
Jakov Čudina, predsjednik HISPACE-a, zaključio je da su svemirske teme još uvijek rijetkost u hrvatskom javnom prostoru. “HISPACE, kao hrvatski svemirski hub, predan je tome da pruži realne brojke, pokaže što rade domaći stručnjaci i tvrtke te predstavi konkretne projekte, proizvode i usluge koji nastaju u Hrvatskoj. U posljednjih godinu dana narasli smo na više od 50 aktivnih članova i nastavljamo graditi domaću svemirsku zajednicu”, zaključio je Čudina.
* * *
HISPACE je hrvatski svemirski hub koji okuplja inženjere, startupe, istraživače i industriju s ciljem razvoja održivog svemirskog ekosustava u Hrvatskoj. Kroz mrežu od više od 50 članova, inkubator projekata, povezivanje s industrijom i podršku financiranju, HISPACE podupire razvoj domaćih svemirskih projekata. Organizaciju su osnovali Tanja Prlenda Skenderija i Jakov Čudina iz Splita, Vedrana Radetić iz Delnica i Bernard Ivezić iz Zagreba, a upoznali su se volontirajući na misiji prvog hrvatskog satelita – CroCube.
