Vjerujem da emisiju Andromeda, koja utorkom navečer, na drugom programu Hrvatskog radija podiže svijest o Svemiru i našem mjestu u njemu te educira javnost komentiranjem vijesti iz astronomije, astrofizike i astronautike, nije potrebno posebno predstavljati. Dragog Antu Radonića, Dubravku Družinec Ricijaš i cijelu ostalu izvrsnu, osobito glazbenu postavu, jedne sjajne emisije.
U zadnjoj emisiji od 27. kolovoza 2024., gostovao je g. Zoran Kahrić, koji je radio u NASA-i, a sada radi na Sveučilištu Johns Hopkins u Laboratoriju primijenjene fizike – koji se bavi svemirskim istraživanjima, kao Inženjer svemirskog sustava SES/SEE. Surađuju s NASA-om i raznim drugim svemirskim organizacijama na međunarodnim misijama koje gledaju na zemlju i oko nekih vojnih misija. Trenutno je posvećen misiji Dragonfly*.
U Americi je potpuno normalno da se čovjek mijenja, da mijenja profesije. Kada je g. Kahrić došao u Ameriku, kao diplomirani elektrotehničar je radio za poduzeće koje se bavilo medicinskom opremom. Igrom slučaja je otišao u Washington, D.C., gdje je smještena NASA. Programi koji se koriste za medicinsku opremu i za svemirsku tehnologiju su relativno slični.
Tako je g. Kahrić završio u NASA-i i zavolio svemirsku industriju, a moja ljubav prema svemirskoj tehnologiji, osim preko Andromede, krenula je upravo na jednoj konferenciji vezenoj za svemirska dostignuća, u sklopu projekta SOELA – utrka i izložba solarnih automobila u izradi srednjoškolaca s njihovim mentorima, čiji idejni začetnik je jedan od mentora Stevče Arsoski iz RCK* Tehničke škole Sisak. Na toj konferenciji izlaganja su imali g. Kahrić, tada zaposlenik NASA-e i g. Davor Mance iz ESA-e, koji je također radio na NASA-inoj misiji.
Svemirsko polje se dosta promijenilo u zadnjih 10 – 15 godina, dosta se proširilo, pojavila su se nova poduzeća Space X i Blue Origin. Tehnologija je omogućila da procesi budu mobilniji, dostupniji, jeftiniji te je samom time slanje u svemir postalo pristupačnije.
Voditeljica Družinec Ricijaš je iskoristila priliku da komentira vječito pitanje nekih od slušatelja, a to je čemu potreba ulaganja u svemir kada postoji toliko prilika i razvojnih mogućnosti u koje je moguće ulagati ovdje na Zemlji i koji bi mogli poslužiti za pomoć ljudima.
Ulaganje u svemir je uistinu etičko pitanje, no, sredstva koja se troše na istraživanja u svemiru nisu toliko velika, a benefiti koji mogu izrasti iz takvih istraživanja su višestruka dobit i korist za cjelokupno društvo. Radi se o svega 10-tak $ po stanovniku SAD-a, a može drastično utjecati na razvoj.
Generalno, takva pitanja kroz povijest smo mogli postaviti i istraživačima kontinenata, pa smo tako mogli i Columba pitati kuda i zbog čega putuje i hoće li „pasti preko kraja oceana“. No, pronašao je Ameriku i na taj način promijenio daljnji tijek povijesnih, ali i današnjih zbivanja. Na žalost, neke stvari je teško vidjeti iz sadašnje perspektive. Potrebno je malo više povjerenja u znanost i istraživanja.
Mnoga istraživanja koja krenu u smjeru istraživanja svemira, završe zapravo u području od iznimne važnosti i potrebe za širu populaciju u današnje vrijeme. Jedna od tih je *GPS sustav. U početku je to bilo samo za potrebe vojske, ali je slanjem satelita u orbitu postalo razvidno da bi sustav mogao poslužiti i u druge svrhe, pa tako danas globalno koristimo navigaciju kako bi uštedjeli vrijeme i novac te u odgovarajuće vrijeme stigli na točnu destinaciju. Na taj način se potroši manje goriva, ali i čuva okoliš.
Jedan od projekata na kojima je radio g. Kahrić je mjerenje debljine leda na polovima kao bi došli do podatka brzine globalnog zatopljenja. Takvo istraživanje je jedino moguće raditi iz orbite. Jednako tako se ispitivalo slanost mora, da bi se dobio podatak ulijevanja rijeka u oceane. Također, istraživanje vrsta planktona koji žive u oceanu, na temelju čega se može vidjeti stanje riba i zdravlje oceana. Tako da neki projekti već sada služe svrsi i općoj namjeni.
Bilo je govora o još niz drugih izvrsnih tema poput tehnologije za praćenje, dronovima, razvoju privatnih svemirskih kompanija, aktualnim zbivanjima u svijetu svemirske tehnologije te ostalim bitnim temama za razvoj i napredak tehnologije, ali i za reguliranje odnosa u društvu, kako bi bili u skladu i mogli adekvatno pratiti tehnološki razvoj i napredak u korak s vremenom u kome živimo.
Emisiju Andromeda od 27. kolovoza 2024. g. možete poslušati na ovom linku.
Piše: Iva Ilić
*Dragonfly – isporučit će najopsežniji paket znanstvenih instrumenata ikada poslan na neko drugo nebesko tijelo
*Regionalni centar kompetentnosti
*GPS – Global Positioning System, satelitski radio-navigacijski sustav
