Danas je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci otvaran 1. međunarodni znanstveni simpozija CROSCIENCE 2024 – kojim je poslana jasna poruka kako borci za status obezvrjeđuju vrhunsku znanost.
Simpozij CROSCIENCE 2024 održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te u organizaciji Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta kojeg čine znanstvenici koji, na temelju iskustva i praksi uglednih znanstvenih institucija, svojim savjetima i aktivnostima mogu pridonijeti razvoju Sveučilišta. Ovogodišnjim 1. simpozijem CROSCIENCE 2024, organizatori žele započeti novu tradiciju godišnjih okupljanja istaknutih hrvatskih znanstvenika i znanstvenica, afirmirajući suradnju akademske zajednice u Hrvatskoj i dijaspori.
Suorganizatori uz Sveučilište u Rijeci su istaknuti znanstvenici; Nenad Ban, Ivan Đikić, Stipan Jonjić, Ivana Novak Nakir, Igor Rudan, Igor Štagljar, Iva Tolić i Adrijana Vinter. Simpozij se sastojao od niza panela koji su potaknuli konstruktivnu raspravu o ključnim izazovima s kojima se znanstvena zajednica suočava te će obuhvatiti širok spektar tema poput:
- – Poticanje i mentoriranje sljedeće generacije znanstvenika u njihovim karijerama
- – Diseminaciju i popularizaciju znanosti
- – Razvijanje i jačanje suradničkih mreža među znanstvenicima u Hrvatskoj i inozemstvu
- – Analizu i izradu strategija za prevladavanje prepreka u znanstvenoj komunikaciji
- – Razvoj karijernih i financijskih prilika
- – Politike zapošljavanja mladih znanstvenika
- – Promociju popularne znanosti kroz znanstvenu literaturu
- – Znanstvenu komunikaciju
U svom obraćanju sudionicima simpozija predsjednik Milanović govorio je o značaju izvrsnosti u znanstvenom poslu. „Onaj tko misli da svatko treba i može biti doktor znanosti, da svatko treba biti liječnik ili sudac, taj je u zabludi. Međutim, nije samo riječ o zabludi, nego i o svjesnom nastojanju jedne kategorije ljudi – koje ja nazivam tragači za statusom ili borci za status – da time obezvrijede vrhunsku znanost“ – rekao je predsjednik Milanović dodavši kako nitko od prisutnih znanstvenika nije slučajno ili preko veze uspio doći do tog statusa. „Nitko nije uspio, a da prije toga nije od malih nogu ulagao u sebe u sinergiji sa svojim roditeljima“ – rekao je.
Govorio je i o hrvatskim sveučilištima i njihovoj kvaliteti kazavši kako ih je potrebno razvijati. „Idemo shvatiti da postoje granice naših kapaciteta i da ne možemo imati dvadeset medicinskih fakulteta, nego četiri ili pet. U suprotnom se obezvrjeđuje i spušta kvaliteta“, rekao je predsjednik Milanović i dodao da svatko treba znati gdje i kako može dati najveći doprinos društvu.
Također je rekao kako se odluka o tome želi li se netko školovati donosi na vrijeme i u pravilu u ranoj mladosti te se osvrnuo i na uvoz strane radne snage u Hrvatsku. U tom smislu kazao je kako je Hrvatska naprasno počela uvoziti strane radnike i to u jako velikom broju. „To je jako puno. Tko su ti ljudi? Koje poslove oni rade? Jesu li oni ovdje u općem interesu hrvatske ekonomije i rasta BDP-a ili je to interes jedne grupe poslodavaca koji si na taj način, pod svaku cijenu, smanjuju troškove rada i posredno utječu i na cijenu rada u Hrvatskoj – i to negativno? Zašto te poslove ne bi radili naši sinovi ili kćeri?“, samo su neka od pitanja koja je postavio predsjednik Milanović te zaključio da ćemo morati razmisliti o pomicanju cijene rada.
Nakon otvaranja na kojem su, osim predsjednika Milanovića, govorili rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić–Samaržija, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, zamjenik župana Primorsko–goranske županije Vojko Braut i ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, izaslanik Predsjednika Vlade RH dr. sc. Hrvoje Meštrić, uslijedio je radni dio konferencije. Dvodnevna konferencija sastojala se od niza panela koji su nastojati istaknuti ključne probleme s kojima se znanstvena zajednica suočava. Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
Simpozij CROSCIENCE 2024 bio je prilika i za mlade znanstvenike i znanstvenice da izlože svoje postere, koji su poslužili kao platforma za razgovor i razmjenu ideja s uglednim stručnjacima i stručnjakinjama iz različitih područja znanosti.
Organizacijski odbor
Nenad Ban je profesor strukturne molekularne biologije na Švicarskom Federalnom Institutu za Tehnologiju (ETH Zürich). Diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorat iz biokemije stekao na Sveučilištu Kalifornije u Riversideu. Karijeru je nastavio na Yaleu kao dobitnik Burroughs Wellcome Career Award. Nenad Ban je član Nacionalne akademije znanosti SAD-a, Američke akademije umjetnosti i znanosti, EMBO-a i Njemačke akademije znanosti.
Ivan Đikić profesor je na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, član Max Planck Instituta. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a doktorat u području istraživanja tumora izradio je u laboratoriju Josepha Schlessingera na New York Sveučilištu. Član je Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO), njemačke akademije znanosti Leopoldina, Europske Akademije i Američke akademije umjetnosti i znanosti. Za svoja znanstvena dostignuċa i promociju znanosti u Hrvatskoj odlikovan je ordenom Red kneza Branimira s ogrlicom, koju uručuje predsjednik Republike Hrvatske.
Stipan Jonjić redoviti je član HAZU i profesor emeritus Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Radovi su mu objavljeni u vrhunskim časopisima (Nature, Nature Immunology, Cell, PNAS USA, Journal of Experimental Medicine, eLife, Journal of Virology i mnogi drugi). Publicirao je više od 230 znanstvenih radova koji su citirani preko 14.000 puta. Voditelj je i Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva koji okuplja nekoliko vrhunskih grupa u području imunologije i infektivnih bolesti na Sveučilištu u Rijeci i Zagrebu. Ima nekoliko prihvaćenih patenata, preko 150 održanih pozvanih predavanja i više od 30 mentorstva pri izradi doktorskih disertacija. Član je Njemačke nacionalne akademije znanosti – Leopoldine, Europske mikrobiološke akademije i Academiae Europaeae.
Ivana Novak Nakir profesorica je na Medicinskom fakultetu u Splitu. Diplomirala je molekularnu biologiju u Zagrebu, a doktorat znanosti stekla je na Karolinska Institutu u Stockholmu. Poslijedoktorsko usavršavanje (nagrađeno EMBO Long Term stipendijom) pod mentorstvom prof. Đikića. Nedavno je nagrađena je Godišnjom državnom nagradom za znanost za 2021. Istražuje autofagiju, proces razgradnje staničnih dijelova nužan za održavanje ravnoteže i zdravlja svih stanica.
Igor Rudan vodi Centar za globalno zdravlje i suradni centar Svjetske zdravstvene organizacije na Sveučilištu u Edinburghu. Predsjednik je Međunarodnog udruženja za globalno zdravlje i urednik časopisa Journal of Global Health. Razvio je niz metoda koje međunarodne organizacije i vlade siromašnijih država koriste za prioritiziranje ulaganja u zdravstvo. Objavio je više od 630 znanstvenih radova i 16 knjiga, citiranih više od 220,000 puta, te primio više od 30 nagrada.
Igor Štagljar je profesor biokemije i molekularne genetike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Torontu. Kao pionir u proteomici, njegov je laboratorij razvio revolucionarne tehnologije poput MYTH, MaMTH i SIMPL, revolucionirajući membransku proteomiku i otkriće lijekova. S više od 140 radova i 8 patenata, prepoznat je kao vodeći inovator u kemijskoj biologiji i istraživanju raka.
Iva Tolić voditeljica je Laboratorija za biofiziku stanice na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Za otkrića biofizičkih mehanizama diobe stanica dobila je brojne nagrade, uključujući Red Danice hrvatske, Državnu nagradu za znanost i nagradu Ignaz L. Lieben Austrijske akademije znanosti. Članica je Europske akademije znanosti i umjetnosti (Academia Europaea) i EMBO-a te vodi prestižne projekte Europskog istraživačkog vijeća (ERC), poznate kao “znanstveni Oscari”.
Adrijana Vinter je globalna voditeljica odjela istraživanja lijekova u Selviti i članica Uprave Selvite SA. Vodi multidisciplinarni tim od preko 500 znanstvenika u Europi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, te je zadužena za izradu strategije znanstvenog razvoja u području usluga otkrivanja lijekova. Prije nego što se pridružila Selviti, Adrijana Vinter je radila kao medicinski kemičar u PLIVI, GlaxoSmithKline i Galapagosu. Adrijana Vinter ima doktorat iz područja organske kemije sa Sveučilištu u Zagrebu te je stekla MBA diplomu na Cotrugli Business School.
Piše: Iva Ilić
Izvor¹: UNIRI
Izvor²: Ured Predsjednika RH
