Ivanščica je najviša planina Hrvatskog zagorja koja s Ravnom gorom okružuje Lepoglavu. Na Ivanščici se nalazi planinarski dom „Josip Pasarić“, uređeno uzletište za paraglajdere, brojne planinarske staze, špilje, stijene i izvori. Jedan od najviših vrhova Ivanščice iznad Lepoglave zove se Vilinska špica. Uz stazu od 13 km koja vodi do vrha Vilinske špice nalaze se odmorišta, pećine te izvori bistre pitke vode.
Lepoglava je idiličan grad u samom srcu Zagorja smješten između planine Ivanščice i Ravne gore, uz korito rijeke Bednje. To je grad velike i osebujne povijesti, kulturnog nasljeđa i prirodnih znamenitosti. Prvi puta se spominje 1399. godine, a dolaskom pavlina 1400. godine i gradnjom crkve i samostana, Lepoglava se pretvara u kolijevku znanosti, umjetnosti, kulture i školstva.
Godine 1503. počinje s radom prva javna gimnazija u Hrvatskoj, 1656. g. osniva se Filozofski fakultet, a zatim i prvo hrvatsko sveučilište. Krajem 18. stoljeća samostan je preuređen u kaznionicu u kojoj su tijekom 20. stoljeća tamnovale mnoge poznate osobe: Josip Broz, Moša Pijade, Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman, hrvatski proljećari i drugi.
Na području grada Lepoglave nalaze se Kamenica i Višnjica, mjesta u kojima dominiraju crkve i kapelice iz 17., odnosno 18. stoljeća. Danas je Lepoglava grad koji ima više od 8.000 stanovnika, koji njeguje tradiciju i kulturu te razvija turističku ponudu temeljenu na bogatom povijesnom nasljeđu i prirodnim znamenitostima.
LEPOGLAVSKA ČIPKA
Čudesna čipka – ljepota i čarolija za koju se vjeruje da su ju prije više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini, posebnost je Lepoglave i njezine okolice. Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno prekinuta.
Lepoglavska čipka svoj pravi procvat doživjela je krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja čipku oplemenjuje narodnim ornamentom, a kasnije i Danici Brössler koja lepoglavskoj čipki dodaje barokne elemente i daje joj oblik kakav ona ima danas.
Lepoglavska je čipka 1937. godine nagrađena zlatnom medaljom u Parizu, 1939. brončanom medaljom u Berlinu, 2009. dobila je Zlatni orden čipke u Estoniji i 2011. godine na čipkarskom festivalu u Rusiji osvojila je prvo mjesto.
Od 2009. godine lepoglavska je čipka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Posebno značenje u promociji lepoglavske čipke imaju međunarodni festivali čipke koji se svake godine održavaju u rujnu.
24. međunarodni festival čipke i dizajna u Lepoglavi,ove godine je zbog pandemije održan od 11 – 30. rujna virtualno/online., a redovno je od 1997. godine popraćen znanstvenim skupovima, izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih i europskih čipkarskih centara. Na festivalu se uspješno promoviraju vrijednosti čipke kao svojeg etnografskog blaga.
BAROKNE CRKVE I KAPELICE
Gradnja crkve i pavlinskog samostana započela je u 15. stoljeću, a od sredine 17. stoljeća crkva je dograđivana i ukrašavana. Crkva je barokizirana gotička građevina čija je unutrašnjost bogata baroknim namještajem, drvorezbarijama, baroknim oltarima i freskama Ivana Krstitelja Rangera.
Svetištem crkve dominira barokni oltar iz 18. stoljeća uz koji se nalaze još četiri oltara i tri pokrajnje kapelice. U crkvi se nalaze jedne od najstarijih orgulja u Hrvatskoj koje datiraju iz 1649. godine i koje još uvijek sviraju, a crkva je spomenik kulture nulte kategorije.
Gradnja samostana trajala je od 1650. do 1711. godine, a ukidanjem pavlinskog reda 1786. godine samostan je stavljen pod državnu upravu koja u prostorima samostana uređuje zatvor. Zatvor je 2001. godine iseljen te je samostan vraćen Varaždinskoj biskupiji koja ga uređuje u pastoralni centar. Obnovom pavlinskog samostana Lepoglavi se želi vratiti epitet vjersko-kulturnog središta sjeverozapadne Hrvatske.
Uz crkvu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije na području Lepoglave i okolice nalaze se još župna crkva sv. Bartola u Kamenici i župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Višnjici, te kapelice sv. Jurja u Purgi, sv. Ivana u Gorici i Majke Božje Snježne u Kamenici. Sve crkve i kapelice ukrašene su freskama Ivana Rangera.
GEOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE – GAVEZNICA – KAMENI VRH
Područje Gaveznica – Kameni vrh zakonski je zaštićeno od 18. ožujka 1998. godine kao šesti geološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Zaštićeno je područje nalazište poludragog kamena ahata. To je jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj nastao prije oko 22 milijuna godina.
Brežuljak Kameni vrh danas je ogromna rupa napuštenog kamenoloma Gaveznica koji izgledom podsjeća na grotlo vulkana. Tu su lepoglavski zatvorenici vadili vulkansku stijenu hiperstenski andezit koja je vrlo čvrsta i pogodna za cestovnu podlogu. Danas područje Gaveznice – Kamenog vrha predstavlja znanstvenu, obrazovnu i turističku znamenitost.
PAVLINI
Pavlini(bijeli fratri) su katolički crkveni red koji je u početku bio pustinjački, a kasnije samostanski. Pavlini su živjeli prema evanđeoskim savjetima poslušnosti, siromaštva i čistoće, promicali su znanost, kulturu i umjetnost, gradili samostane i crkve te otvarali učilišta.
U srednjem vijeku pavlini su djelovali u Francuskoj, Portugalu, Austriji, Ugarskoj i Hrvatskoj gdje su bili prisutni od 1244. do 1786. godine kada je njihov red ukinuo car i kralj Josip II. U 16. stoljeću pavlinski samostan u Lepoglavi postao je najveći i najbogatiji zahvaljujući plodonosnim posjedima i privilegijama hrvatskog plemstva.
Pavlini su svoj doprinos umjetnosti dali slikarstvom, kiparstvom, liturgijskom glazbom i ljekarstvom. Osim što su se posvetili glazbi, njegovali pjesme gregorijanskog korala te izdavali pjesmarice, pavlini su imali bogatu zbirku predmeta za pripremu lijekova kao i kirurške instrumente.
Najpoznatiji među mnogim učenim pavlinima bili su Ivan Belostenec, autor latinsko – hrvatskog i hrvatsko – latinskog enciklopedijskog rječnika „Gazophylaciuma“, književnici Ivan Krištolovec, Hilarion Gašparoti i Tituš Brezovački te biskupi Mirko Eszterházy, Šimun Bratulić, Volfgang Gyulay i Martin Borković.
RAVNA GORA I IVANŠČICA
Ravna gora najsjevernija je gora Hrvatskog zagorja visoka 686 metara. Pruža se u smjeru jugozapad – sjeveroistok. Bogata je raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom, a posebnom je čini i špilja pogodna za planinarske izlete zbog kraških zanimljivosti.
Na Ravnoj su gori dva starta za paraglajdere, kapelica Sveta tri kralja, a na vrhu se nalazi vidikovac odakle se pruža pogled na cijelu okolicu. Ravna gora nudi obilje razonode i mogućnost okrepe i noćenja u dva planinarska doma.
Ivanščica je najviša planina Hrvatskog zagorja koja s Ravnom gorom okružuje Lepoglavu. Na Ivanščici se nalazi planinarski dom „Josip Pasarić“, uređeno uzletište za paraglajdere, brojne planinarske staze, špilje, stijene i izvori. Jedan od najviših vrhova Ivanščice iznad Lepoglave zove se Vilinska špica. Uz stazu od 13 km koja vodi do vrha Vilinske špice nalaze se odmorišta, pećine te izvori bistre pitke vode.
Izvor i fotografije: Turistička zajednica Grada Lepoglave
