Kreiranje i širenje dezinformacija, posebno u vrijeme izbora, izravno ugrožavaju demokraciju i demokratske vrijednosti, a mladi ne smiju ostati usamljeni u pokušajima da shvate što su istinite tvrdnje, a što pokušaji manipulacije njihovim ponašanjima i odlukama, zaključeno je to na konferenciji “Mladi borci protiv dezinformacija – provjera tvrdnji u krizi demokracije” koju su organizirali Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Gong u okviru projekta Fakta Politika. Kroz obrazovanje moraju naučiti kako razumjeti medije i medijske poruke, kako konzumirati društvene mreže, ali i kako institucije i obrazovni sustav moraju prepoznati potencijal i interese mladih i njima se prilagoditi.
Milica Vučković, prodekanica za studente, internacionalizaciju i komuniciranje na FPZG-u i koordinatorica projekta FPZG Fact Check, uvodno je rekla kako je više od 60 studenata kroz ovaj projekt imalo priliku proći proces provjere informacija što je posebna vrijednost ovog projekta. “Studenti jako dobro prepoznaju dezinformacije i imaju visoku razinu medijske pismenosti, a nakon ovog projekta moći će to činiti još i bolje. Sami studenti, a i mi njihovi mentori, uvidjeli smo koliko je provjera tvrdnji kompleksan proces koji zahtijeva jako puno vremena i analize kako bi se utvrdilo radi li se o manipulaciji ili nečem drugom”, kazala je Vučković.
Urednica FaktaPolitike Tena Perišin podsjetila je na ogromne napore koje su uložili studenti i njihovi mentori kako bi provjerili tvrdnje u predizbornim ciklusima i omogućili javnosti da dobije točnu informaciju. “Na više kolegija treniralo se proces provjere tvrdnji, a rezultati su objavljivani na podstranici Zagreb News Lab. Objavili smo 40 članaka i 15 videa, ne brojeći kratke video sadržaje koje smo pripremili za mlade i objavili na Instagramu”, rekla je Perišin.
Milica Bogdanović iz Gonga kazala je da je kroz projekt FaktaPolitika uočeno niz pokušaja manipulacija biračima i biračicama koje su se kroz različite izborne cikluse kreirale i širile online. “Akteri koji ih šire su različiti, ali nemaju svi jednaku odgovornost. Na vrhu liste odgovornosti su ipak političari, kandidati za najviše pozicije, oni koji već imaju moć, koji su pokazali neodgovornost olako šireći netočne, djelomično netočne ili teško provjerljive informacije, ali i mediji koji ne provjeravaju i tvrdnje već ih samo kopiraju, prenose, postajući tako kanal za njihovo širenje, a ne brana od dezinformacija.”
Govoreći o tome kako dezinformacije utječu na mišljenje i ponašanje mladih, Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu kazao je da se mladi muškarci više informiraju na internetskim portalima, a djevojke na društvenim mrežama. Baketa je pojasnio i da se mladi s godinama odmiču od društvenih mreža i vijesti čitaju na portalima. “Nisu problem samo dezinformacije, nego i negativa koja se širi, pogotovo što se tiče participacije mladih”, kazao je Baketa. Dodao je kako primarna odgovornost leži na institucijama, obrazovnom sustavu i medijima, koji moraju raditi više kako bi zaista uključili mlade osobe u društvo, dati im prave alate kako da odrastu u građane koji će se znati snalaziti u društvu, prepoznati lažne vijesti, ali i stvarati vlastite stavove temeljene na činjenicama.
Kosta Bovan, profesor s FPZG-a, naglasio je da se današnji mladi najčešće informiraju putem društvenih mreža, ali njima najmanje i vjeruju. “Svjesni su mladi što društvene mreže donose. Iako se govori da mladi malo sudjeluju u politici i demokraciji, to može biti točno kada je riječ o izlasku na izbore, no mladi itekako prate što se događa, ali sudjeluju na druge načine”, rekao je Bovan, koji je istaknuo, kao jedan od autora zbornika “Hrvatski birači – 30 godina političkog ponašanja i mišljenja” da se mladi ljudi ne razlikuju previše od ranijih generacija kada je riječ o političkim ponašanjima, iako su ideološki blago skloniji demokršćanstvu nego socijaldemokraciji.
U drugom panelu su studenice koje su sudjelovale u provjeri tvrdnji i njihovi mentori s fakulteta podijelili svoja iskustva. Studentica Karla Sabljić sa Sveučilišta u Dubrovniku, koja je provjeravala tvrdnje za DU CHECK projekta, kazala je da je proces u početku bio izuzetno naporan: “Za prvu provjeru tvrdnje mi je trebalo na početku čak šest sati, to je proces koji zahtijeva veliku odgovornost i izazov je da javnost razumije značaj našeg rada i da čita ono što objavimo.”
Student Nikola Stipić s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku koji je provjeravao tvrdnje za VerifEye, govorio je o tome da autori spornih tvrdnji koje se provjeravaju uglavnom ne odgovaraju na upite i pozive provjeritelja tvrdnji: “A i kad odgovore, to je nejasno ili nedovoljno precizno i teško možemo koristiti za tekst.”
Mario Munta s FPZG-a kazao je da su njegovi studenti birali teme koje imaju izrazitu društvenu relevantnost, poput izjava političara u izborno vrijeme, a takve izjave su zahtijevale dublju analizu. “Posebice kroz europske teme kojima sam se bavio sa studentima, to su najčešće rafinirane tvrdnje koje su na prvu točne, ali kad krenete dublje istraživati, onda shvatite da nije cijeli dio tvrdnje moguće utvrditi točnost takve izjave”, naglasio je.
Kristian Došen s FPZG-a kazao je da izazov nije samo s političarima i drugim akterima koji puštaju maglu i dim, nego i s novinarima, urednicima koji objavljuju umjetno generirane gluposti. “Provjera tvrdnji treba biti inherentna svakom novinaru i svakom građaninu koji konzumira bilo kakav sadržaj, da postoji sustav uredničke kontrole”, istaknuo je.
Marko Roško sa Sveučilišta u Dubrovniku upozorio je kako dezinformacije u svojoj suštinu imaju namjeru, a ta namjera je zlonamjerna. “Kroz raniji projekt kojeg je vodio Gong, a na njemu smo sudjelovali i mi i FPZG, dokazano je kako se dezinformacije najčešće šire kroz mainstream mediji, i to pogotovo od strane desnih populista”, rekao je i dodao je kako se provjera tvrdnji mora transformirati.
Iva Zelić, urednica Libele, kazala je kako se ona bavila praćenjem i raskrinkavanjem rodnih dezinformacijskih narativa, a kasnije i njihovim utjecajem. Ona je istaknula kako je nužno medijsku pismenost učiniti zanimljivijom i atraktivnijom mladima u školama.
Konferencija se organizirala u okviru projekta FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kojeg zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira Europska unija – NextGenerationEU.
