SLOBODA JE ODGOVORNOST

17/11/2022

SLOBODA JE ODGOVORNOST

SAT ZA NAŠU PLANETU

Što su to klimatske promjene i globalno zatopljenje? Tko ili što utječe na njih? Kako mi kao pojedinci na to možemo utjecati i zašto je važno toliko pozornosti posvećivati zaštiti planete Zemlje?

Klimatske promjene su jedan od najvećih izazova 21. stoljeća. Događaju se sada, a već očekivano klimatsko zatopljenje je veće nego što se predviđalo. Zahvaljujući plinovima u omotaču prosječna temperatura na zemlji je ugodnih 15°C. Pariški sporazum je globalno pravni sporazum o klimatskim promjenama i postupanju s njima, a koji za cilj ima porast prosječne svjetske temperature na razini znatno manjoj od 2°C, u usporedbi s predindustrijskim razdobljem. Plinovi koji u atmosferi stvaraju staklenik; vodeno vapno, ugljični dioksid i dr., sprječavaju prodiranje plinova zadržavajući toplinu. Bez tog prirodnog učinka temperature bi bile znatno niže i život na zemlji ne bi bio moguć.

Od početka industrijske revolucije, koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi se povećala za 30%. Istraživanja u posljednjih 50 godina donose nove dokaze koji zahtijevaju odgovore. Sagorijevanje fosilnih goriva i druga čovjekova djelovanja, glavni su uzrok povećanja koncentracije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova, stoga znanstvenici iznose kako smo već suočeni s povećanjem globalne temperature i kako su klimatske promjene itekako nastupile, a glavni uzrok tomu je upravo ljudsko djelovanje.

Značajan porast koncentracije stakleničkih plinova u posljednjih 200 godina, uzrokovani su upotrebom fosilnih goriva; ugljena i nafte te sječom šuma, čime se sprječava prirodno hlađenje Zemljine atmosfere. U prošlosti su također zabilježene značajne klimatske promjene, no one su se odigrale u mnogo kraćim intervalima nego što se je to danas. NASA (National Aeronautics and Space Administration) niz godina prati promjene koje se događaju na Zemljinoj površini i uzroke globalnih klimatskih promjena. Antarktik je posljednjih 40 godina uglavnom bio okovan ledom, no studija NASA-e od prije 10-ak godina je predviđala budućnost koju će obilježiti upravo današnja slika. Par godina kasnije američki znanstvenici objavili su studiju u kojoj se predviđa značajno topljenje leda na sjevernom i južnom polu te bi do 2100. godine razina mora mogla narasti do 6 m. Iz svega proizlazi kako je neminovno potrebno ozbiljnije sagledati problem globalnog zatopljenja i početi djelovati predloženim mjerama.

Hrvatski sabor je 17. ožujka 2017. godine jednoglasno potvrdio Pariški sporazum, koji je potpisan je 22. travnja 2016. godine u New Yorku, a Europska unija ratificirala ga je 5. listopada iste godine. To je veliki korak prema boljoj provedbi mjera na svjetskoj razini i ubrzanju globalne transformacije s niskom emisijom ugljika, otpornoj na klimatske promjene. Sporazum obvezuje sve države da dostave i primjenjuju svoje nacionalno određene doprinose, pri čemu razvijene države u naporima smanjenja emisija stakleničkih plinova imaju vodeću ulogu. Potpisivanjem sporazuma, Hrvatska se time obvezala provoditi mjere u okviru EU obveza. Europska komisija predlaže da sve države članice emisije CO2 do 2030. smanje za najmanje 40 % u odnosu na razinu iz 1990. godine. Pariškim sporazumom želi se smanjiti emisija stakleničkih plinova te ujedno i potaknuti novi investicijski ciklus koji će se temeljiti na zelenim tehnologijama te razvojem niskougljičnog gospodarstva.

Korištenje energije u svijetu je zadnjih 100 godina poraslo za 70%. Razvijenije zemlje koriste 78% energije dobivene iz fosilnih goriva. To uvelike utječe na nesrazmjer koji pojedine zemlje čini siromašnima, dok druge iz toga izvlače golemu dobit. Postotak korištenja obnovljivih energija; sunčeve energije, vjetra, biomase, vode, koje bi mogle odigrati značajnu ulogu u smanjenju korištenja fosilnih goriva, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama je još uvijek izuzetno mali. Uništavanjem šuma smanjuje se apsorbiranje ugljika što dovodi do povećanja ugljika u atmosferi za 20%. Time se mijenja mjesna mikroklima i hidrološki slijed, što utječe i na plodnost zemlje.

Iako povećanje temperature vodenih površina za jedan stupanj ne zvuči zabrinjavajuće, doći će do smanjenja snježnih ledenjaka, sušni periodi će biti sve duži, a s njima i veći broj šumskih požara. Planet čini 97,5% morske vode koju čovjek ne može koristiti, a dostupan je samo jedan posto od ukupne slatke vode. 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda i na taj dan se važno sjetiti kako bi izgledalo da nam nije omogućena u tolikoj mjeri, kao u nekim dijelovima Svijeta. Potrebno je svakodnevno to imati na umu i pametno je i racionalno koristit, kako bi zalihe sačuvali što je moguće duže.

Otapanje ledenjaka i zagrijavanje oceana, dodatni su dokaz kako globalno zatopljivanje ugrožava život na Zemlji. Globalne temperature mogle bi narasti za samo dva desetljeća do kritične granice koja bi mogla pokrenuti opasne poremećaje u klimi planete Zemlje. U sklopu akcije „Sat za planet Zemlju“, koja je nastala kao glas protiv klimatskih promjena, a ove godine se obilježava po 15.-ti put, u subotu 26. ožujka, potrebno je na sat vremena, između 20:30 i 21:30 sati ugasiti svjetla u tu svrhu.

Kako bi svijet gledali iz drugog kuta, potrebno je najprije mijenjati sebe, promjenama koje možemo napraviti u svom svakodnevnom životu. Vjerujem kako bi poziv na ekološke promjene trebao senzibilizirati naše shvaćanje klimatskih promjena i ekoloških problema.

Piše: Iva Ilić

Prijašnja objava

TEKST BORISA DEŽULOVIĆA POVODOM PRIMANJA NAGRADE

Slijedeća objava

MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH

Možda će Vas interesirati i ovo:

NAGRADA „MIKO TRIPALO“ ZA 2021. g.

U ponedjeljak, 21. ožujka 2022. g. održana je dodjela godišnje Nagrade Miko Tripalo za 2021. Godinu. Skupština Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo nagradu je dodijelila: HRVATSKOJ LIJEČNIČKOJ KOMORI I HRVATSKOM MEDICINSKOM OSOBLJU – […]

VAŽNO JE ZNATI S KIM KOMUNICIRATE

Ima jedna poslovica koja kaže da se sa ženom koja čita ne raspravlja, zapravo bi trebala glasiti da se ne raspravlja niti sa kim tko čita, izučava, proučava, duboko promišlja, radi na sebi i stvara […]